UVOD

Slično drugim preduzećima i bilans banke ima dve strane koje su u stalnoj računskoj ravnoteži. ”Bilans kao dvostrani pregled međusobno izravnatih veličina, može da se prikaže u formi konta, kao međusobno sučeljavanje dveju strana, ili u štafelnoj formi, u kojoj su veličine dveju strana poređane jedna ispod druge”.  Bilansom se obuhvataju stanje i promene sredstava, izvora sredstava, prihoda i rashoda i finansijskog rezultata. Razlikuju se dve osnovne vrste bilansa: 1.bilans stanja i 2.bilans uspeha. Stanje i promene sredstava i izvora sredstava banke se obuhvataju u okviru bilansa stanja, dok se prihodi, rashodi i finansijski rezultat prikazuju u bilansu uspeha, ili računu dobitka i gubitka.

S obzirom da su sredstva i izvori sredstava osnova aktivnosti svakog privrednog subjekta, pa i banke, metodološki se prvo obrađuje bilans stanja. Kroz upotrebu bankarskih resursa prelamaju se interesi vlasnika banke, menadžment ekipe banke, brojnih deponenata i komitenata, kao i šire društvene zajednice, što u krajnjoj instanci rezultira određenim finansijskim rezultatom – dobitkom ili gubitkom. Shodno tome, bilans uspeha se metodološki analizira nakon bilansa stanja. Pri tome, finansijski rezultat iz bilansa uspeha se unosi u bilans stanja – gubitak u aktivu a neraspoređena dobit u pasivu.

 

 

BILANS STANJA

Na levoj strani bilansa stanja evidentira se aktiva koja predstavlja imovinu ili upotrebu resursa (plasmani). Na desnoj strani se evidentia pasiva, koja ukazuje na izvore sredstava