Poligraf i poligrafsko ispitivanje
KRIMINALISTIČKO POLICIJSKI UNIVERZITET
Seminarski rad
Istorija kriminalistike
POLIGRAF I POLIGRAFSKO ISPITIVANJE
Beograd, Novembar 2021.
SADRŽAJ:
3.2. Procesni značaj kod nas po važećem ZKP-u
3.3. Manjkavosti poligrafskog ispitivanja
3.4. Prepoznavanje i otkrivanje laži
3.5. Uloga testova kod detekcije laži

2
2. Razvoj poligrafa
Potraga za istinom nije nešto što okupira našu pažnju samo za period od poslednjih sto godina,
koliko postoji poligraf kao instrument. Od nastanka sveta, i od početka pisane istorije do danas,
ljudska civilizacija je imala prilika i vremena da shvati mnoštvo činjenica o ljudskoj prirodi i
shodno tome došlo se do sveopšte poznatog saznanja da će svaka osoba koja je neiskrena u
svojim rečima, delima i namerama, pre ili kasnije, na neki način odati sopstvene laži i obmane
kroz razne verbalane i neverbalne pokazatelje kao što su reči, dela, gestovi, razni sitni znaci i
signali.
Poligraf nije nastao iznenada i slučajno. Niz je naučnika upleten u ovu priču, počev od
Lоmbroza, koji je krajem 19. veka prvi konstruisao aparat za otkrivanje laži na bazi emocija,
preko Mosa, Ferea, Tarkanova, Junga, Marstona, Larsona, sve do Haneja i Kilera,
konstruktora poligrafa. Sam poligrafski ispitivač mora biti interdisciplinarno nastrojen, jer uz
kriminalistiku mora poznavati odabrane oblasti psihologije, medicine i prava. On je centralna
figura interpretacije poligrafskih zapisa fizioloških reakcija.
Lombrozo se ne može smatrati ocem "detektora laži", ali mu se mora odati priznanje da je on bio
prva osoba koja je upotrebila neku napravu za razotkrivanje laži. Detektor laži od Marstona 1915.
godine do Larsona 1921. godine dobija konture aparata koji se na razlikuje po temeljnim
principima od današnjih, a koji je konstruisan na Policijskom institutu u Berkliju (Kalifornija) u
saradnji sa poznatim kriminalistom i kriminologom Augustom Volmerom. Poligraf, koji je
kasnije konstruisao Leonard Kiler predstavlja savršeniju i moderniju varijantu Larsonovog
aparata. Kilerov poligraf je danas u upotrebi kao jedan od najpraktičnijih.
Njegov uređaj je tada kupio FBI i služio je kao prototip modernog poligrafa. Nekoliko uređaja
sličnih Kilerovoj poligrafskoj verziji uključivalo je Berkelei Psichograph, snimač krvnog pritiska,
pulsa i disanja koji je razvio CD Li 1936. i Darrov Behavior Research Photopoligraph, koji je
Kilerov poligraf je patentiran 1939. godine (Grubin, D., (2010). Polygraphy. U: J. M. Brown i E. A. Campbell
(editor), The Cambridge Handbook of Forensic Psychology Cambridge, Cambridge University Press. str. 276–282.
Feješ, I., (2002). Savremeni kriminalitet i dokazno pravo, Novi Sad, Autorsko izdanje, str. 133.
Bošković M. Skakavac Z., (2011) "Kriminalistika - taktika i tehnika", Novi Sad. str. 97
3
razvijen i namenjen isključivo za eksperimente istraživanja ponašanja. Uređaj koji je beležio
mišićnu aktivnost koja prati promene krvnog pritiska razvio je 1945. Džon E. Rid, koji je tvrdio
da se veća preciznost može postići pravljenjem ovih snimaka istovremeno sa standardnim
snimcima krvnog pritiska, pulsa i disanja.
Slika 1. Američki pronalazač Leonard Kiler (1903–1949) testira svoj poboljšani detektor laži na
Koleru, bivšem svedoku optužbe na suđenju Ričardu Hauptmanu 1935.
Izvor:
Prva poligrafska labaratorija otvorena u Čikagu 1930. godine, bila je snabdevena svim modernim
aparatima i instrumentima onog doba koji su se u to vreme mogli nabaviti za naučno otkrivanje
zločina. Prvi moderni poligrafi konstruisani su u SAD, a tamo poligrafska tehnika ima dugu
tradiciju i poligrafska testiranja se obavljaju u širokom opsegu, jer je primena prešla okvire
istraživanja kriminalističke istrage, pa se koriste i za bezbednosne provere, u borbi protiv
terorizma i sl.
Upotreba poligrafa u svetu danas- poligraf je danas instrument koji je ozbiljno prihvaćen na
Ćlanak sa proste enciklopedije:
otvoren dana 12.11.2021.

5
specifičnom trenutku za ličnost. Specifične reakcije organizma su promena krvnog pritiska,
pulsa, disanja i znojenja, a specifičan trenutak u kome se ličnost prilikom merenja nalazi jeste
momenat kada se postavlja kritično pitanje. Poligraf je instrument koji grafičkim putem
istovremeno registruje više emocionalnih, autonomnih promena u organizmu lica koje se na ovaj
način ispituje. Dobijene promene se istovremeno registruju na jednoj pokretnoj traci da bi ih
kasnije tumačio za to posebno obučen stručnjak - ispitivač na poligrafu.
Slika 2. Poligraf
Izvor:
2.2. Elementi poligrafa
Poligraf ili "detektor laži" je aparat čije se elektrode lepe na nekoliko tačaka na telu i koje mere
promene pulsa i krvnog pritiska, na osnovu čega se konstatuju reakcije na određena pitanja.
Ispitivanje na poligrafu uključuje serije naizgled besmislenih pitanja, među kojima se nalaze i
ona direktno vezana za slučaj zbog koga se određena osoba ispituje, i često se ponavljaju.
Podrazumeva se da će vam srce brže zakucati kad slažete. Čitav postupak je bezbolan i
medicinski siguran.
Jovičić D., Pilipović V., "Detektivska delatnost", Fakultet za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić, Novi Sad,
2015. str.: 137-139
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti