Teorija odlučivanja
1 ЈЕДНОАТРИБУТИВНА ТЕОРИЈА КОРИСНОСТИ 4.1.1 ЦИЉЕВИ ПОГЛАВЉА, ЦИЉЕВИ УЧЕЊА И КЉУЧНЕ РЕЧИ Циљеви поглавља: Теорија корисности је, као потпуно независна научна дисциплина, тек у последње време нашла своје право место...
1 ЈЕДНОАТРИБУТИВНА ТЕОРИЈА КОРИСНОСТИ 4.1.1 ЦИЉЕВИ ПОГЛАВЉА, ЦИЉЕВИ УЧЕЊА И КЉУЧНЕ РЕЧИ Циљеви поглавља: Теорија корисности је, као потпуно независна научна дисциплина, тек у последње време нашла своје право место...
Међу нормативне теорије одлучивања убрајају се и теорије корисности (енгл. утилити тхеори) које се темеље на концепту корисности - показатељу пожељности или степену задовољства са могућим последицама верзија одлуке. Притом...
U ekonomskoj teoriji korisnost je pojam koji se koristi da bi se objasnilo kako racionalni potrošača troši svoje ograničene resurse pri donošenju odluke o kupovini, osnosno potrošnji. Druga važna kategorija...
teorija korisnosti. Kardinalna teorija je prva razvijena. Ona se zasniva na poznavanju apsolutne veličine korisnosti dobara, koja se može izmeriti i brojčano izraziti. Prema ovoj teoriji, moguće je izraziti stepen...
Teorija korisnosti objašnjava ponašanje potrošača pomoću dva Gossenova zakona. [12] Prvi Gossenov zakon objašanjava činjenicu da se sa postepenim zadovoljenjem date potrebe intenzitet te potrebe smanjuje, a može se ilustrovati...
. Suvremena teorija korisnosti ima temelje u utilitarizmu. Pojam korisnosti je u društvene znanosti prvi uveo engleski filozof Bentham u 18. stoljeću koji je predlagao da se cijelo društvo organizira...
Teorija ordinalne korisnosti ima za cilj objektivizaciju korisnisti, ali bez korišćenja bilo kog analitičkog aparata za njeno merenje. Korisnost se ovde meri preko poređenja zadovoljstva koje pojedinci imaju iz posedovanja...
. Marginalna teorija korisnosti podrazumeva da potrošači kao donosioci odluka o kupovini nekog dobra maksimiziraju korisnost, tako što problem oskudnosti resursa rešavaju primenom principa racionalnog izbora prilikom odlučivanja o kupovini,...
Ravnoteža potrošača egzistira onda kada potrošač "osjeća" da je iz svog raspoloživog dohotka i uz dane cijene maksimizirao svoje zadovoljstvo/korisnost. Kako, međutim, to potrošač može znati, osim kroz svoje subjektivne...
Prikazani su svi rezultati za ovaj upit.