Potraznja i ponasanje potrosaca

UVOD

Tema ovog seminarskog rada jeste potražnja i ponašanje potrošača. U nastavku, objašnjeno je cjelokupno ponašanje potrošača kao i sve sto utiče na ponašanje ili eventualne promjene ponašanja. Zatim obradili smo i teoriju potražnje odnosno osnove potražnje, počevši od samog pojma potražnje koji se odnosi na ukupnu količinu proizvoda ili usluga koju su potencijalni kupci spremni i u mogućnosti kupiti pri korespondirajućim cijenama. Na osnovu potražnje pojavljuje se i krivulja potražnje koja predstavlja grafičku ilustraciju ukupne potražnje sa cijenama na ordinati i količini na apcisi. Zatim naveli smo ono što utiče na pomijeranje krivulje potražnje kao što je : dohodak, cijene povezanih dobara, ukusi, očekivanja i broj kupaca. I na kraju izlaganja o potražnji spomenuli smo i elastičnost potražnje i njene vrste. Pod elastičnosti podrazumjevamo indikator stepena reagovanja, odnosno mjera jačine međusobnog uticaja i djelovanja varijabli koje nemaju istu jedinicu mjere. Vrste elastičnosti: cjenovna i dohodovna. Cjenovna elastičnost izražava osjetljivost tražene količine neke robe na promjenu njene cijene. Dohodovna elastičnost mjeri se istim koeficijentom kao i cjenovna elastičnost, osim što je u nazivniku umjesto cijene dohodak.

Potrošnja ima izuzetno veliki uticaj na ekonomski razvoj jedne zemlje uopšte i predstavlja bitan faktor privrednog razvoja. svaki poremećaj u potrošnji odražava se na cjelokupnu proizvodnju. Da bi se uopšte moglo govoriti o ponašanju potrošača potrebno je objasnitit šta je, zapravo, to ponašanje. Ponašanje potrošaca je proces donošenja odluka i djelovanja pojedinačnih potrošača prilikom kupovine i upotrebe proizvoda.
Sljedece je obješnjenje korinosti i teorije korisnosti, te o cemu i kako dva Gosseenova zakona pomažu teoriji korisnosti .Ono što je takođe bitno jesu krivulje indiferencije, koje su u nastavku detaljno objašnjene, kao i jasno prikazane na grafikonima.
krivulja indiferecije prikazuje sve kombinacije tržišnih košara koje osobi osiguravaju istu razinu zadovoljstva, a skup krivulja indiferencije predstavlja jednu mapu indiferencije.  Mapa indiferencije jeste grafik koji sadrži skup krivulja indiferencije koje pokazuju tržište košare između kojih je potrošač indiferentan.

Ukupna korisnost predstavlja ukupno zadovoljstvo koje pojedinac ostvaruje upotrebom odnosno trošenjem nekog dobra ili kombinacije dobara. Marginalna (granična) je dodatno zadovoljstvo dobiveno potrošnjom dodatne jedinice nekog dobra. Ordinalna funkcija korisnosti daje poredak tržišnih košara, ali nam ne govori za koliko je jedna tržišna košara poželjnija od druge.

Funkcija korisnosti koja opisuje za koliko je neka tržišna košara privlačnija od druge naziva se kardinalna funkcija korisnosti. Pored svega ostalog, jos jedna bitna stvar jesu budžetska ograničenja. to su ona ograničenja s kojima se potrošači suočavaju u vidu ograničenih dohodaka. Osobni i društveni čimbenici kao i psihološki procesi predstavljaju jako vazne čimbenike ponašanja potrošača. Svaki od njih ima različit uticaj na ponašanje određenih potrošača.