KRIVIČNO PRAVNE KLINIKE
Prakrični primjeri zadataka
Struktura zbirke (100 zadataka s rješenjima)
I. Krivično djelo i njegovi elementi (1–20)
Biće obrađeni: objektivni i subjektivni elementi, biće djela, društvena opasnost, pravna
definicija, itd.
II. Umišljaj i nehat (21–35)
Direktni i eventualni umišljaj, svjesni i nesvjesni nehat, granice između njih.
III. Pokušaj i dobrovoljni odustanak (36–45)
Vrste pokušaja, nesavršeni i savršeni pokušaj, odustanak, pokušaj kod nehata.
IV. Saučesništvo (46–60)
Supočiniteljstvo, podstrekavanje, pomaganje, eksces saučesnika.
V. Osnovi isključenja protivpravnosti (61–75)
Nužna odbrana, krajnja nužda, izvršavanje službene dužnosti, pristanak oštećenog,
dopušteni rizik.
VI. Krivica (76–85)
Neuračunljivost, uračunljivost, alkoholisanost, zabluda o činjenicama i pravu.
VII. Kazna i odmjeravanje (86–95)
Olakšavajuće i otežavajuće okolnosti, uslovna osuda, sudska opomena, ublažavanje
kazne.
VIII. Ostali instituti (96–100)
Stvarni i pravni sticaj, prestanak krivične odgovornosti, zastarjelost, pokušaj kod
nepostojećeg predmeta, pripremne radnje.
🔹 SERIJA 1 (zadaci 1–10)
Tema: Pojam krivičnog djela i njegovi osnovni elementi
🔹 Zadatak 1
A je u trgovini uzeo hljeb i izašao ne plativši, jer nije imao novca i bio je gladan.
👉
Da li je izvršeno krivično djelo?
Rješenje:
Krivično djelo postoji kada su ispunjeni svi elementi: protivpravnost, krivica i društvena opasnost. Iako je
A uzeo tuđu stvar, njegov motiv (glad) može ukazivati na
neznatnu društvenu opasnost
. Prema članu 7
KZCG, djelo male važnosti koje nije opasno za društvo ne predstavlja krivično djelo. Dakle, u ovom
slučaju bi se moglo raditi o
beznačajnom djelu
, a ne o krađi u krivičnopravnom smislu.
🔹 Zadatak 2
B je slučajno oborio policijsku kameru na ulici dok je vozio bicikl.
👉
Da li postoji krivična odgovornost?
Rješenje:
Da bi djelo bilo krivično, mora postojati krivica – umišljaj ili nehat. B nije imao svijest ni volju da ošteti
imovinu. Ako nije postupao ni iz nehata (nije mogao predvidjeti posljedicu), ne postoji krivično djelo.
Dakle,
nedostaje subjektivni element
– nema krivice.
🔹 Zadatak 3
C je ukrao novčanik, ali je zatim požalio i odmah ga vratio vlasniku.
👉
Da li je izvršeno krivično djelo?
Rješenje:
Djelo je izvršeno u trenutku kada je C oduzeo stvar s namjerom da je prisvoji. Naknadno vraćanje stvari
ne utiče na postojanje krivičnog djela, već može biti
olakšavajuća okolnost
pri odmjeravanju kazne.
Dakle, krivično djelo
krađe
postoji.
🔹 Zadatak 4
D je, u šali, uperio plastični pištolj u prijatelja i rekao: „Ovo je pljačka!“.
👉
Da li postoji krivično djelo razbojništva?
Rješenje:
Ako nije htio povredu, ali je mogao i morao predvidjeti posljedicu, postoji
nehat
. Dakle, može postojati
nehatno nanošenje teške tjelesne povrede
(član 151 st. 2 KZCG).
🔹 Zadatak 10
J je pokušao da ubije K-a, ali je promašio. Sutradan je opet pokušao, ali ni tada nije uspio.
👉
Koliko krivičnih djela postoji?
Rješenje:
Radi se o
dvije radnje pokušaja ubistva
, koje čine
sticaj krivičnih djela
(član 47 KZCG). Svaki pokušaj
se posebno kvalifikuje jer je svaka radnja nezavisno započeta s umišljajem.
💡
Napomena:
Ova prva serija pokriva osnovne institute:
pojam krivičnog djela,
društvena opasnost,
krivica (umišljaj, nehat),
pokušaj,
odgovornost maloljetnika,
zabluda.
⚖️
SERIJA 2 — UMIŠLJAJ I NEHAT (Zadaci 11–20)
🔹 Zadatak 11 — Direktni umišljaj
A je pucao u B-a iz neposredne blizine s namjerom da ga ubije.
👉
Koji oblik krivice postoji?
Rješenje:
A je svjestan da svojom radnjom oduzima život drugom licu i to hoće – postoji
direktni (dolus directus)
umišljaj
iz člana 25 st. 1 KZCG. Dakle, radi se o
umišljenom ubistvu
(član 143 KZCG).
➡️
Elementi: svijest o djelu + volja da se posljedica ostvari.
🔹 Zadatak 12 — Eventualni umišljaj
B je bacio kamen u grupu ljudi želeći da ih otjera, svjestan da može nekoga povrijediti, ali se s tim
pomirio.
👉
Koji oblik umišljaja postoji?
Rješenje:
B nije htio povrijediti konkretnu osobu, ali je bio svjestan mogućnosti da posljedica nastupi i pristao na
nju. To je
eventualni umišljaj
(dolus eventualis). Dakle, postoji krivična odgovornost za
umišljeno
nanošenje tjelesne povrede
.
🔹 Zadatak 13 — Svjesni nehat
C je vozio automobil kroz naselje brzinom od 100 km/h, svjestan da može izazvati nesreću, ali je bez
opravdanja vjerovao da se to neće dogoditi.
👉
Koji oblik krivice postoji?
Rješenje:
C je bio
svjestan mogućnosti nastupanja posljedice
, ali je
olako vjerovao da do nje neće doći
. Radi
se o
svjesnom nehatu
(član 26 st. 2 KZCG). Dakle, postoji odgovornost za nehatno izazivanje opasnosti.
🔹 Zadatak 14 — Nesvjesni nehat
D je ostavio svijeću blizu zavjese i otišao iz sobe, ne razmišljajući o mogućnosti požara. Zavjesa se
zapalila i izgorio je stan.
👉
Da li postoji krivična odgovornost?
Rješenje:
D
nije bio svjestan
mogućnosti nastupanja požara, ali je
bio dužan i mogao da bude svjestan
. Dakle,
postoji
nesvjesni nehat
(član 26 st. 1 KZCG) – nehatno izazivanje opšte opasnosti.
🔹 Zadatak 15 — Granica između umišljaja i nehata
E je udario F-a po glavi drvenom palicom „da ga nauči pameti“, ne misleći da će ga teško povrijediti, ali je
F zadobio tešku povredu.
👉
Da li je riječ o umišljaju ili nehatu?
Rješenje:
E je svjesno napao F-a, znajući da udarac u glavu može biti opasan, ali je vjerovao da neće doći do teške
povrede. Dakle,
svjesni nehat
, jer nije pristao na posljedicu (razlikuje se od eventualnog umišljaja po
stavu prema posljedici).
🔹 Zadatak 16 — Umišljaj u pokušaju
G je bacio otrov u piće H-u s namjerom da ga ubije, ali je H prolio čašu prije nego što je popio.
👉
Postoji li krivično djelo?
Rješenje:
Da. Postoji
umišljaj
(direktni) i
pokušaj ubistva
(član 21 i 143 KZCG). Djelo nije dovršeno iz okolnosti
nezavisnih od volje učinioca.
🔹 Zadatak 17 — Nema umišljaja ni nehata
I je prilikom igre slučajno gurnuo druga, koji je pao i povrijedio se.
👉
Da li postoji krivično djelo?
Rješenje:
Ako I nije mogao ni morao predvidjeti posljedicu, ne postoji krivica ni po osnovu nehata. Dakle,
nema
krivičnog djela
, jer nedostaje subjektivni element.
🔹 Zadatak 18 — Profesionalni nehat
🔹 Zadatak 22 — Nesavršeni pokušaj
B je pokušao da provali u stan, ali nije uspio da otvori vrata.
👉
Koji je oblik pokušaja?
Rješenje:
B je započeo radnju izvršenja, ali nije ostvario sve elemente bića djela. Radi se o
nesavršenom
pokušaju
(incohatus). Djelo postoji jer je postojala volja da se izvrši krivično djelo (član 21 KZCG).
🔹 Zadatak 23 — Savršeni pokušaj
C je pucao u D-a i pogodio ga, ali D nije umro zahvaljujući brzoj pomoći ljekara.
👉
Kakav pokušaj postoji?
Rješenje:
C je učinio sve što je bilo potrebno da djelo dovrši, ali posljedica nije nastupila iz razloga nezavisnih od
njega. To je
savršeni pokušaj
(actus perfectus).
➡️
Djelo: pokušaj ubistva iz člana 21 u vezi sa članom 143 KZCG.
🔹 Zadatak 24 — Dobrovoljni odustanak
D je krenuo da zapali kuću, polio benzin, ali se predomislio i nije upalio šibicu.
👉
Da li je krivično odgovoran?
Rješenje:
Prema članu 22 KZCG, učinilac koji
dobrovoljno odustane
od izvršenja ne kazni se za pokušaj. Pošto se
D sam zaustavio, bez vanjskog pritiska, riječ je o
dobrovoljnom odustanku
. Dakle, nema krivične
odgovornosti za pokušaj.
🔹 Zadatak 25 — Nedobrovoljni odustanak
E je pokušao da opljačka banku, ali je pobjegao kada je čuo sirenu policije.
👉
Da li postoji dobrovoljni odustanak?
Rješenje:
Odustanak izazvan
spoljašnjim razlozima
(strah, opasnost od hvatanja) nije dobrovoljan. Dakle, E je
krivično odgovoran za
pokušaj razbojništva
.
➡️
Odustanak mora biti rezultat
slobodne odluke
, ne prinude ili straha.
🔹 Zadatak 26 — Odustanak kod saučesnika
F i G su planirali da opljačkaju zlataru. F se predomislio prije nego što je G započeo radnju.
👉
Da li F odgovara?
Rješenje:
Prema članu 22 st. 2 KZCG, saučesnik koji spriječi izvršenje djela ili dobrovoljno odustane
ne kazni se
. F
je pravovremeno odustao i nije pomogao G-u – dakle,
oslobađa se krivične odgovornosti
.
