Elektronsko bankarstvo
Objavio Dijana994 25. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio Ronaldshese 28. avgust 2015. Prijavi dokument
UVOD
Do ekspanzije razvoja logistike došlo je uporedo sa ispoljavanjem trenda globalizacije i decentralizacije proizvodnje, čije funkcionisanje značajno zavisi od kvaliteta logističkih aktivnosti, sa jedne strane, a sa druge, takav razvoj je, između ostalog omogućen revolucionarnim razvojem komunikacionih i informacionih tehnologija. Naime, do intezivnijeg razvoja logistike u preduzećima došlo je u drugoj polovini 20.veka, da bi danas logistika bila prisutna u svim oblastima društva.
Takođe, protekli period karakteriše porast ekološke svesti, jer su se problemi zaštite životne sredine značajno popeli na listi prioritetnih problema. Svest o uništavanju i teškom oporavljanju životne sredine dovela je do novih rešenja u očuvanju okoline. Jedno od tih rešenja je i povratna logistika. Prvi deo rada govori o ovoj oblasti logistike koja zahteva multidisciplinarni pristup rešavanju problema, koji obuhvata znanja iz saobraćaja, logistike, ekologije, ekonomije, tehnologije i srodnih nauka.
Povratna logistika je opšti pojam. U najširem smislu, povratna logistika se odnosi na sve operacije vezane za ponovnu upotrebu proizvoda i materijala. Da bi tokovi otpadnih materijala bili što jasnije definisani izvršena je klasifikacija otpada. Druga tačka ovog rada upravo govori o klasifikaciji otpada, principima upravljanja otpadom, sa posebnim isticanjem principa hijerarhije u upravljanju otpadom.
U trećoj tački rada objašnjen je pojam reciklaže, koja predstavlja jednu od opcija upravljanja otpadom. Istaknute su njene pozitivne osobine, kao i svrha eko označavanja. Takođe, navedeni su materijali koji se mogu reciklirati i obrazložene navedene prednosti reciklaže za svaki materijal ponaosob.
Kako se tema ovog rada tiče elektronskog otpada, potrebno je da se pre ulaska u razmatranje ovog problema kaže nešto i o opasnim materijama koje vrebaju iz računara i uopšte elektronske opreme. Zbog štetnih supstanci, između ostalog ova vrsta otpada se smatra opasnim, pa se jedan odbačeni računar slobodno može nazvati i hemijskom bombom! Dalje su razmatrana pitanja nastanka otpada, ko su njegovi najveći proizvođači, gde on završava i zašto najrazvijenije zemlje izvoze ovaj popularno nazvan e-otpad. Sve ove teme obrađene su u četvrtoj tački.
Peta tačka bavi se opisom tehnologije reciklaže i govori o svesnim proizvođačima elektronske opreme koji brinu o svojim proizvodima i nakon završetka njihovog radnog veka.Takvi proizvođači su „Siemens” i „Hewlett Packard”. U ovom poglavlju ima reči i o fabrikama koje predstavljaju pionire u procesu reciklaže elektronske opreme u Srbiji.
U šestoj tački rada predstavljene su i detaljno objašnjene metode za utvrđivanje količine elektronskog otpada, predložene od strane Evropske agencije za zaštitu životne sredine, što je ujedno i tema ovog rada.
Prezentovane i proučene metode najbolje je primeniti praktično. Zbog toga se sedma tačka rada bavi proračunom količine elektronskog otpada u Srbiji. Iako ne postoji kvalitetna baza podataka potrebnih za ovaj proračun, ipak se došlo do rezultata da će u Srbiji na kraju 2008. godine oko milion računara biti zastarelo.
U poslednjem delu rada dati su kratak pregled i zaključna razmatranja svega onoga o čemu je bilo reči u radu.
1. POVRATNA LOGISTIKA
Problem današnjice, pored sve veće zagađenosti vazduha, vode i zemljišta, je i ogroman porast količine otpadnog materijala. Sa sve većim brojem stanovnika, porastom industrijske proizvodnje i potrošnje, stvara se sve veća količina otpada, koji dovodi do sve veće zagađenosti životne sredine. Heterogeni sastav otpadnog materijala utiče na to da su načini prerade i ponovne upotrebe raznovrsniji i složeniji. Upravo ovim pitanjem-ponovne upotrebe proizvoda (gde se nešto od utrošenog može vratiti) bavi se povratna logistika.
Evropska Radna Grupa za Povratnu Logistiku, RevLog (1998), uzima sledeću definiciju Dekker et al., (2003):
„Proces planiranja, implementiranja i kontrole toka sirovina, procesnih zaliha, finalnih proizvoda, od proizvodne, distribucione ili tačke korišćenja do tačke obnavljanja ili pravilnog deponovanja.”
Povratna logistika je nauka koja „misli” i na budući naraštaj, pa se ona može posmatrati i kao deo stalnog razvoja. Tako je, u izveštaju Evropskoj Uniji Brunland definiše kao:
„Ispuniti potrebe sadašnjosti bez sputavanja budućih generacija u ispunjavanju svojih potreba.”
Povratna logistika se odnosi na sve logističke aktivnosti vezane za sakupljanje, rastavljanje i obradu korišćenih proizvoda, delova proizvoda i/ili materijala u cilju osiguravanja održive (ekološki prihvatljive) obnove.
Povratna logistika se bavi sledećim pitanjima:
1) Koje su alternative za oporavak proizvoda, delova proizvoda i materijala?
2) Ko bi trebalo da izvršava spektar operacija vezanih za obnavljanje?
3) Kako bi ove operacije trebalo izvršavati?
4) Da li je moguće da se aktivnosti tipične za povratnu logistiku integrišu u produkcione i distributivne sisteme?
5) Koji su troškovi, a koje su koristi povratne logistike, gledano kako iz ekonomskog, tako i iz ekološkog ugla?
Osnovni razlozi zbog kojih se povratnoj logistici posvećuje sve veća pažnja su:
1. Zakoni vezani za životnu sredinu koji primoravaju firme da primaju nazad svoje proizvode i da se staraju o daljem postupanju sa njima
2. Ekonomska korist od korišćenja vraćenih proizvoda u proizvodnom procesu umesto izmirivanja velikih troškova deponovanja
3. Rastuća svest korisnika o životnoj sredini
Objavio Dijana994 25. april 2024.
Objavio kacab 24. april 2024.
Objavio roska1 24. april 2024.
Objavio Dijana994 25. april 2024.
Objavio goja91 24. april 2024.
Objavio seminar444 24. april 2024.
Objavio Dijana994 25. april 2024.
Objavio mitrovicm993 24. april 2024.
Objavio Dragica Stanisic 24. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.