Hibridna i električna vozila
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio sneska 21. avgust 2015. Prijavi dokument
1. Osnove kinematike naleta-Kod potpunog ceonog naleta u pravcu ,pri kojem u motorno voziklo uvijek najprije udara biciklo,centar djelovanja udarne sile nalazi se ispod tezista bicikla zajedno sa tijelom bicikliste.Nakon prvih deformacija na biciklu koje su vrlo izrazite u posledici same konstrukcije bicikla ,dolazi u toku naleta do nabacivanja tijela bicikliste na prednji dio vozila.Dolazi do premijestanja bicikliste sa bicikla na vozilo.Prema izgledu deformacija na biciklu moze se gotovo uvijek tacno odrediti polozaj bicikla u odnosu prema vozilu u trenutku naleta.U slucaju kada je brzina kretanja bicikliste nesto veca,uticaj njegove komponente kretanja moze dovesti do kontakta tijela sa poklopcem motora i staklom vjetrobrana vozila.
2. Odbacaj tijela bicikliste i bicikla-Pod odbacajem tijela bicikliste podrazumijeva se razmak od mjesta naleta do konacnog polozaja tijela bicikliste nakon nesrece.Odbacaj se javlja i kod djelimicnih ceonih naleta kao i kod bocnih okrznuca.U tim slucajevima,valja biti oprezan u pogledu nalaza jer odbacaji mogu biti vrlo razliciti s obzirom na nacin kontakta tijela bicikliste s vozilom pa ne moze biti govora o nekim odredjenim zakonitostima.Odbacaj bicikla relevantan je podatak samo kod potpunog ceonog naleta.Ovisno o velicini trenja bicikla s podlogom moze se pri istoj brzini naleta vozila dobiti sasvim razlicit odbacaj bicikla.Kod djelimicnog ceonog naleta i bocnih okrznuca kod kojih samo neki broj bicikla dobija impuls od vozila,odbacaji su pri istim naletnim brzinama izrazito kraci.
3. Određivanje mjesta sudara, pravca i smijera kretanja ucesnika saobraćaja u saobraćajnim nezgodama- Jedno od značajnih pitanja u rekonstrukciji toka nezgode je određivanje mesta sudara. Ovde se prikazuju metodi koji se koriste u analizi tragova i oštećenja vozi- la sa ciljem određivanja mesta sudara i smera i pravca kretanja učesnika nezgode. Na osnovu lokacije i oblika oštećenja vozila koja su učestvovala u ne- zgodi, može se utvrditi deo brzine koju je vozilo izgubilo u deformisanju, uče- stvujući u nezgodi. Kad su oštećenja međusobno po obliku i položaju (visini, širini i dimenzi- jama) podudarna, zaključujemo da su nastale od međusobnog kontakta tih vozila. . U slučaju kad oštećeni deo vozila zapara kolovoz u zoni me- sta sudara i kad se utvrdi koji je deo određenog vozila formirao trag na kolovozu može se na osnovu lokacije traga i oštećenja vozila, dimenzija vozila i kolovoza odrediti položaj vozila na mestu sudara u odnosu na širinu kolovoza.Po obliku i lokaciji oštećenja na vozilu može se često identifikovati obje- kat sa kojim je automobil bio u kontaktu (nalet na stub znaka, odbojnu ogradu, sudar sa pešakom ili biciklistom i slično). Prilikom sudara vozila sa pešakom i sudara između dva vozila može doći do razdvajanja (stresanja) nečistoće (zemlje, blata, prašine) koja je naneta (nale- pljena) ispod blatobrana ili na drugim elementima donjeg postroja i padanja na kolovoz kad se formira trag od te nečistoće. Nečistoća se odvaja usled potresa vozila prilikom sudara i to prvenstveno sa onih delova i površina karoserije koji su najbliži mestu sudara.Treba imati u vidu činjenicu da se komadići stakla kreću po podlozi puta i posle pada, tj. udara u podlogu. Ovo važi i za komadiće boje, ali u manje izraže- nom obimu.Analizom saobraćajnih nezgoda utvrđeno je da se na osnovu oštećenja vozila mogu dati samo približni podaci o brzini vozila u momentu sudara. Uži dijapazon moguće sudarne brzine može se odrediti na osnovu lokacije oštećenja na vozilu. Pešak će u fazi sudara u izjednačavanju svoje brzine sa brzinom vozila ostvariti kontak- te dublje duž vozila gledano od čeone površine što je brzina vozila u momentu suda- ra veća. Kod većih sudarnih brzina sile trenja između vozila i pešaka moraju delovati duže, dok ne dođe do potpunog izjednačavanja brzine vozila i pešaka. Odnos između veličine i oblika oštećenja na vozilu i sudarne brzine u velikoj meri zavisi od oblika (forme) prednje strane vozila i veličine pešaka.
4. Odredjivanje mjesta sudara i sudarne brzine- Pomoću položaja komadića razbijenog stakla farova ili vetrobrana auto- mobila, mogu se određivati sudarna brzina i mesto sudara vozila. Usporenje koje se ostvaruje pri klizanju komadića razbijenog stakla po suvom i rapavom kolovo- znom zastoru ima srednju vrednost od 10 do 14 m/s2. Na osnovu eksperimenta i filmskih snimaka utvrđeno je da se mehani- zam odbačaja stakla razlikuje kod vozila sa ili bez haube. Kod vozila bez haube (BUS, trambus kabine teretnih automobila) komadići razbijenog stakla su padali u većini u još labavo povezanim većim komadima stakla. Posle kontaktiranja ko- lovoza pojedini komadići su po njemu skakali i formirali deo kruga. Kod neznat- nih sudarnih brzina komadići stakla su ležali u blizini mesta sudara. Pri većim br- zinama i pri normalnom usporavanju (kočenju) vozila posle razbijanja vetrobran- skog stakla komadići su se odvajali i u vodoravnom izbačaju (zakonitost horizon- talnog hica) padali na kolovoz ispred vozila. Usporavanje komadića stakla pri le- tu kroz vazdušne struje bilo je uvek manje od usporavanja vozila. Pri padu na ko- lovoz komadići stakla su se kretali na tri načina: klizanjem, kotrljanjem i skaku- tanjem. Pri padu na kolovoz i skakutanju, komadići stakla su se naginjali i udarali o kolovoz pod uglom padanja koji odgovara uglu izbacivanja. Pri većim sudarnim brzinama i većem usporavanju vozila komadići sta- kla su izbacivani napolje, tako da su padali na poklopac motora (prtljažnika), pa su posle klizanja, kotrljanja i odbijanja od poklopca padali na kolovoz po kome su se u odbačaju klizali, kotrljali i ska- kutali do smirivanja.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Objavio Dijana994 25. april 2024.
Objavio mitrovicm993 24. april 2024.
Objavio Dragica Stanisic 24. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.