E-učenje proširenje kompetencija nastavnika
Objavio Dragica Stanisic 24. april 2024.
Diplomski/master radovi, Skripte, Pedagogija
Objavio Neko1774 24. mart 2015. Prijavi dokument
UVOD
U literaturi često nailazimo na konstataciju da igra predstavlja specifičan
način učenja deteta. U ovakvim stavovima autori idu toliko daleko da igruporede sa
naučnim istraživanjem, za koje smatraju da predstavlja njen produžetak uzrelom dobu
Ovakvu tvrdnju potkrepljuju činjenicama da deca u igri eksperimentišu, postavljaju
i rešavaju probleme na specifičan, svrsishodan i sebi svojstven način. Time se
dečija latentna iskustva sistematizuju i prerastaju u sređeno znanje. Ističe se da je
kroz igru moguće transformisati različite obrasce dečijeg ponašanja i podsticati
nove modele, što doprinosi daljem razvoju potencijala.Svojim izuzetnim
formativnim mogućnostima igra podstiče razvoj dečijih sposobnosti i stvara
preduslove za njihovo usložnjavanje na starijim uzrastima.Dok se igra, dete istražuje
svet oko sebe i sopstvene mogućnosti, pronalazi i izmišlja nove mogućnosti
delovanja u različitim situacijama. Na takav način, kao što ističe Šato, ono se
priprema za znatno kasniju praktičnu aktivnost, vežbajući nove funkcije koje se
sukcesivno pojavljuju u toku razvoja Igra određenim materijalima detetu pomaže da
se kasnije bolje snalazi u rešavanju sličnih problema. Razvijajući posebne veštine i
načine ponašanja, dete u igrističe iskustva, otkriva, uči i stvara. Ukazujući na
značaj igre za razvoj dečijih sposobnosti Valon naglašava da je svaka razvojna faza
kod deteta obeležena eksplozijom aktivnosti, u kojima dete isprobava sve mogućnosti
određene funkcije i na takav način usložnjava svoje sposobnosti.
Igra ima izuzetno značajnu ulogu u razvoju i učenju malog deteta. Deca se
igraju iz zadovoljstva, ali igra za njih nije puka zabava kao za odrasle, već aktivnost
kojom zadovoljavaju svoje osnovne potrebe, razvijaju umne i stvaralačke
sposobnosti, uče, jačaju zdravlje i socijalizuju se. Nasuprot predrasudi da je dečja
igra lako, zabavno, besciljno i beskorisno gubljenje vremena, ona se javlja kao izraz
napora malog deteta da prevaziđe raskorak između sopstvenih mogućnosti i obrazaca
ponašanja, koje mora da usvoji, da bi se uspešno uključilo u društvenu sredinu, i u
2
nju deca ulažu svu svoju snagu, pamet, veštinu i strpljenje, što se retko zapaža u
nekim drugim aktivnostima.
Igre pružaju mogućnost za unapređivanje i vežbanje skoro svih sposobnosti,
od perceptivno – motornih, intelektualnih, socio – emocionalnih kao i
sposobnosti komunikacije i kreativnosti.
Igra je osnovni, esencijalni element dečijeg odrastanja, ona obezbeđuje razvoj svih
dečijih potencijala i celokupne dečije ličnosti. Igra omogućuje detetu da se razvija
u fizički zdravo i emocionalno stabilno dete.
2. ZNAČAJ IGRE U ŽIVOTU MALOG DETETA
Značaj igara u životu malog deteta je više nego očigledan. Deci je za stvaralačku
igru potreban slobodan prostor i konstantna mogućnost samostalnog istraživanja.
Oblasti psihologije i pedagogije, koje se bave pitanjima dečijeg razvoja, smatraju da je
igra osnovni oblik dečije aktivnosti, jer odgovara celokupnom neuro-psihičkom
ustrojstvu deteta, njegovim biološkim i psihičkim potrebama. Grosova teorija iz
1899. godine navodi da je deci neophodno stvoriti priliku za igru, u prvom redu za
zdravlje i zdrave pokrete, tako što će im se za ovu svrhu obezbediti posebni prostori
igara. Igra dece ima ključnu ulogu u pravilnom razvoju. Kao jednu od definicija
igre, možemo prihvatiti da su to spontane aktivnosti dece, koje imaju direktan
uticaj na njihovo iskustvo o svetu koji ih okružuje, ulogama koje će imati u životu.
Analizirajući značaj igara u životu malog deteta posebna pažnja usmerena je ka
njihovoj ulozi u svakodnevnom životu korisnika. Značaj ovih prostora zasniva se na
njihovim brojnim činiocima za pravilan psihofizički razvoj deteta. Mesta za igru,
u okviru otvorenih prostora, obuhvataju različito opremljene prostore, koji
pružaju mogućnosti neometanih aktivnosti dece, u skladu sa željama, u okvirima
postavljenih granica kontrolisanih od strane odraslih. Istražujući arhitektonske
i urbanističke karakteristike prostora okupljanja dece i mladih, neposredno se
odnosimo i prema njihovoj ulozi sa stanovišta socijalne integracije dece u širu
zajednicu.
Objavio Dragica Stanisic 24. april 2024.
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Objavio ivanicaa7822 25. mart 2024.
Objavio Dijana994 25. april 2024.
Objavio mitrovicm993 24. april 2024.
Objavio Dragica Stanisic 24. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.