Odlomak

Politički mitovi i mitologije

Proučavanje oblasti za koju se ustalio višeznačni naziv istorija političkih ideja stalno nam je donosilo, kroz tolike naračtaje, nova značajna ostvarenja. Uz nekoliko skorašnjih izuzetaka, sve te studije nastoje da svoje istraživanje ograniče samo na područje organizovane, raconalno sazdane, logički vođene misli. Maštanja i snovi postaju predmet proučavanja uglavnom samo ako su uobličeni u tradicionalno privučenu formu utopije, to jest dati saobrazno svim pravilima ove strogo određene književne vrste sa jasno istaknutim didaktičkim ciljem, pa su pogodni za iskljčivo logički pristup i objašnjenje.
Naša politička kultura i dalje nosi duboke tragove tolikih poziva, govora i proročanskih najava lišenih,  naizgled, svake racionalnosti. Sama riječ mit uporno ostaje višeznačna, budući da se u svakodnevnom govoru tumači na različite načine. Za antropologe i istiričare religije, mit  je pripovjest sa temom iz prošlosti, mit priča o tome kako je neka stvarnost nastala.
Politički mit jeste izmaštana nadogradnja, iskrivljeno ili neobjektivno, nepouzdano, sporno objašnjenje stvarnosti. Mit se mođe razumjeti odrediti, biže oivičiti tek nakon određene metode koja je nužno sažimajuća i pojadnostavljujuća, te ga uvjek može pogrešno predstaviti ili ponuditi samo jednu njegovu osiromašenu varijantu.
Politički mitovi naših savremenih društava ne razlikuja se mnogo od  velikih  vjerskih mitova nastalih u tradicionalno uređenim zajednicama. Zadatak istoričara da snažne nalete uzavrelosti koji su tako često bili obeležja političkif mentaliteta tokom dva poslednja stoleća, postavi u okvire opšteg razvoja nekog društva ili civilizacije.
Proučavanje vidova imaginarnog o snijevanog predstavlja analitičko sredstvo za upoznavanje određenog društva, sredstvo čija se delotvornost nesmije zanemariti doprinosi njegovom razumijevanju prošlosti.Usredsređivanje pažnje na pojave vezane za za mitološku stvarnost podrazumijeva moguću opasnost da suviše suzimo naše viđenje stvari. Postoji procjep između datosti proživljenog iskustva i činjenica sagledanih sa kritičke distance; taj se procjep može smanjiti.
Mit se može razumjeti samo ako je duboko proživljen, međutim, doživjeti ga značioduzeti sebi mogućnost objektovnog izvještavanja o njemu. Kao predmet, mit teži da se pretvori u okamenjeni niz statičkih činjenica, on takođe gubi svoj emocionalni naboj i sadržaj, to jest svoja glavna svojstva.U svom nastojajnju da sagkeda i shvati kako se odvijala pustolovina čovjekovog trajajnja kroz vrijeme, istoričaru je korisno da se podsjeti na činjenicu da postoje vrata koja nikada na silu neće moći otvoriti,pragovi preko kojih nikada neće moći da pređe.
Prva priča je o  Izraelovim izabranicima i njihovom dužnošću  da se jednom u sto godina okupe oko groba velikog učitelja Kaleba, svetog rabina Simeona Ben Jude, čija nauka daje moć nad čitavom zemljom i vlast nad svim potomcima Izraelovim. Izgažen i ponižen od strane neprijatelja, neprestano pod pretnjom smrti, izložen progonima, otmicama silovanjima, svakojakim, Izraelov narod je podlegao;ali, ako je rasut dijelom čitavog svijeta, to znači da čitav svijet treba da mu pripadne. Borba za ostvarenje toga cilja odvijače se na svim ravnima: ekonomskoj, političkoj, socijalnoj, vjerskoj. Dalji razvoj svih ustanova i običaja, koncentracija kapitala, napredak štampe i medicine, sve će to doprinijeti  pobjedi ovih velikih želja i nada.
Druga priča  odvija se u drugačijem okruženju ,pusta pariska ulica obavijna je sivom jutarnjom izmaglicom. Na jednoj fasadi nalazila su se dva prozora sa debelim gvozdenim rešetkama. Iz uskog mračnog dvorišta ulazilo se u prostornu odaju sa popločenim podom,namještaj je neveseo skroman svega nekoliko stolica,sto i police od potamnelog drveta.Iznad njih se uzdizao ogroman globus. Na tom globusu se moglo vidjeti ogroman broj crvenih krstića rasturenih po cjelom svijetu;od sjevera do kranjeg juga, od dalekog istoka pa do zapada, od najvarvarskijih naroda pa sve do najcivilizovanijih.
Svaka zemlja i svaki predeo označeni su bili ovim malim krstovima koji, predstavlaju nekakvo obilježje, bezbrojni crveni krstići što premrežavaju globus predstavljaju sve tačke na zemljinoj kugli gdje Isusovci imaju svoja tajna doušnička sjedišta.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Političke nauke

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari