Zaštita informacionih sistema
Objavio kacab 24. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Pravo
Objavio studenti.rs 03. februar 2016. Prijavi dokument
UVOD
Imajući u vidu činjenicu da je osnovni zadatak svakog zakonodavtsva prilikom regulisanja zakonskog nasleđivanja, određivanje naslednika, sticanje što potpunijeg uvida u obim primene i način korišćenja srodstva, bračne veze i vanbračne zajednice kao pravno relevantnih činjenica u formulisanju pravila zakonskog nasleđivanja, predstavlja jedan od važnih interesa naslednog prava. Pitanje koje se često postavlja u teoriji je da li bi trebalo ograničiti krug mogućih naslednika i tačno odrediti do zaključno sa kojom grupom, oni mogu biti pozvani na nasleđe ili ovde ne treba praviti nikakva ograničenja, već omogućiti da i najudaljeniji srodnici ostavioca postanu naslednici. Pravni sistemi, u ovoj stvari, su se podelili na dva sistema: jedni koji ne ograničavaju obim kruga mogućih naslednika i drugi koji ograničavaju krug mogućih naslednika i koja precizno određuje do zaključno sa kojom grupom naslednici mogu biti pozvani na nasleđe.
Po pravom shvatanju i dalji srodnici mogu biti pozvani na nasleđe, ako ostavilca nema srodnika iz bližih grupa koji hoće i mogu da ga naslede. Ovde nije bitno u kom je kolenu ta grupa i u kom je stepenu srodstva sa ostaviocem. Tek kad ostavilac nema ni najudaljenijih srodnika zaostavština će pripasti državi. U ovim sistemima, retki su slučajevi da zaostavština pripadne državi, jer skoro uvek se pronađe bar neki daleki srodnik ostavioca. Primeri su pravo Nemačke, Engleske, Sad osim Luizijane itd. U teoriji se kritikuju stavovi o neograničenom krugu naslednika, pre svega jer kada se radi o daljim srodnicima, tu ne postoji nikakva porodična zajednica i emotivna veza među daljim srodnicima i ostaviocem, a i bolje je, obzirom na ulogu savremene države u sferi socijalne zaštite, da takva zaostavština pripadne državi nego daljim srodnicima. Prijem zaostavštine u pojedinim slučajevima bi dobro došao državi pri popunjavanju fondova socijalne zaštite. Emotivne veze između daljih srodnika i ostavioca nema, a kada ostavilac i ne zna za postojanje daljeg srodnika onda je sasvim sigurno da između njih nema nikakvih veza. Ostavilac nema ni moralni, ni zakonskih obaveza prema daljim srodnicima, pa bi i zbog toga trebalo dalje srodnike isključiti iz nasleđa.
Iako, u drugu grupu spadaju sistemi koji ograničavaju krug potencijalnih naslednika, razlike postoje u pogledu sužavanja, odnosno ograničavanja kruga mogućih naslednika. Najuži krug zakonskih naslednika određuju prava istočnoevropskih zemalja, gde se kao redovni zakonski naslednici javljaju potomci ostavioca, roditelji, ostaviščeva braća i sestre i ponegde dede i babe ostavioca.
Odnos pri pozivanju na nasleđe između zakonskih redova postavljen je na principu isključivosti. Osnovni i najvažniji oblik veze između ostavioca i lica koja dolaze u obzir, da po sili zakona budu njegovi naslednici jeste srodstvo, ali i bračno srodstvo je osnovno pri formulisanju zakonskog naslednog reda, imajući u vidu da je monogamna porodica vladajući oblik porodice u društvima u kojima postoji država. Dok god ima ma i jedan naslednik iz prvog naslednog reda koji hoće i može da nasledi, ne mogu biti pozvani na nasleđe naslednici drugog naslednog reda, s tim što ovde ima odstupanja kada se radi o bračnom drugu ostavioca. Kada nema ni jedan naslednik iz prvog naslednog reda, na nasleđe se pozivaju naslednici drugog naslednog reda. Dok god ima i ma i jedan naslednik drugog naslednog reda koji hoće i može da nasledi, na nasleđe ne mogu biti pozvani naslednici trećeg naslednog reda. Ovaj princip isključivosti se primenjuje na isti način i na dalje nasledne redove.
U skladu sa članom 8. Zakona o nasleđivanju Republike Srbije, ostavioca nasleđuju: njegovi potomci, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegov bračni drug, njegovi roditelji, njegovi usvojioci, njegova braća i sestre i njihovi potomci, njegovi dedovi i babe i njihovi potomci i njegovi ostali preci. Nasleđuje se po naslednim redovima. Broj naslednih redova je neograničen jer u krug zakonskih naslednika spadaju svi ostaviočevi preci. Naslednici bližeg naslednog reda isključuju iz nasleđa naslednike daljeg naslednog reda. Ako nema naslednika koji bi mogli i hteli da naslede, kao poslednji naslednik javlja se Republika Srbija. Republika Srbija je poslednji zakonski naslednik.
Objavio kacab 24. april 2024.
Objavio kacab 24. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio Dijana994 25. april 2024.
Objavio goja91 24. april 2024.
Objavio seminar444 24. april 2024.
Objavio Dijana994 25. april 2024.
Objavio mitrovicm993 24. april 2024.
Objavio Dragica Stanisic 24. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.