Računarski fakultet

 

 

  

Seminarski rad

 

     
      

Predmet:

 

Administracija i održavanje sistema 1

 

  

 

 

 

 

                     

Tema rada:

 

IPv6 adresni standard

 

  

  

  

  

                                         

 

 

 

 

Profesor: 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

            

Student:

 

Lale Sini

ša 

                                                                                                                                                    

Lujić Mihajlo

 

                                                                                                                                           B

roj indeksa:

29/22 

 

                                                         

Beograd,2023

 

IPv6

     

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

      

Lujić Mihajlo

 

 

 

IPv6 je protokol koji je definisan da zameni protokol IPv4, koji se trenutno koristi na Internetu. Sadašnja verzija 

Internet protokola (IPv4) nije se bitno promenila još od svog definisanja dokumentom RFC 791 (Internet Protocol 

DARPA Internet Program Protocol Specification) koji je objavljen 1981. godine. IPv4 se pokazao kao robustan protokol i 

lak za implementaciju, zbog čega se probio kao glavni protokol na kome se zasniva današnji Internet. Ipak inicijalni 

dizajn IPv4 nije predviđao okolnosti koje su se pojavile ekspanzijom i popularnošću Interneta i računarskih 

tehnologija.Ove okolnosti se ogledaju u sledećim problemima i potrebama:

 

1.

 

Trenutni eksponencijalni rast Interneta i postepen nedostatak IPv4 adresnog prostora. U 2015. godini smo dosegli 

broj od 3 biliona korisnika na internet.

 

 

2.

 

Pojava mobilnih korisnika (laptopi, mobilni , tablet PC i sl.) je učinila da sada jedan korisnik ima potrebu za 2 ili 

3 IP adrese

 

 

3.

 

Transport, najnoviji automobili su opremljeni IP adresama kako bi se mogli nadgledati, korištenje interneta u 

avionima i brodovima je postao standard. Npr. taxi služba koristi IP adresu za označavanje trenutne lokacije ali i 

za servise stampanje fiskalnih računa.

 

 

4.

 

Potrošačka elektronika, npr postoje smart home frižideri koji su u stanju da detektuju ako ne postoji neki artikal iz 

predefinisane liste u frižideru i da se spoji na online store, napravi naruđbu i vlasnik samo treba da potvrdi 

kupovinu. Online prodavnice neretko imaju i dostavu koja te artikle donese na kućnu adresu. Da ovo nije daleka 

budućnost govori i činjenica da svi noviji TV aparati imaju ugrađenu mrežnu karticu.

 

 

Za IPv4

 

pravljeni su dodaci koji bi rešili neke od ovih problema. Da bi se produžio vek IPv4 osmišljeni su mehanizmi za 

bolje iskorišćenje adresnog prostora, kao što su 

NAT

 

(Network Address Translation), 

CIDR

 

(Classless Interdomain 

Routing), 

DHCP

 

(Dynamics Host Configuration Protocol). 

 

Naravno svi ovi mehanizmi su samo dali vremena kreatoru novog protokola, a nisu ni u kom slučaju bili krajnje rešenje. 

Prvobitno je ideja bila da se razvije IPv5, koja je bila bazirana na postojećem IPv4 brojnom sistemu i koja je prvenstveno 

bila osmišljena kao real 

– 

time streaming protokol. U toku osmišljavanja rešenja adresiranja razvijen je i IPv6, IPv7, IPv8 

te IPv9.

 

             Prelazak na IPv6 protokol  

Trenutno stanje dostupnosti IPv4 adresa najbolje govori informacija da je na stranici za RIP NCC (organizacija 

koja upravlja adresnim prostorom u nasoj regiji) objavljena informacija da je 14 Septembra 2012 godine počela 

distribucija adresa poslednje A klase (/8) IPv4 adresnog prostora. Prelazak na novi protokol je u nekim zemljama u većoj 

ili manjoj meri, kao primer zemalja koje su uveliko prešle na novu verziju protokola spadaju Japan, Nemačka, Belgija i sl. 

Od zemalja u okruženju

 

prednjači Bosna i Hercegovina.

 

Razlog sporijeg prelaska na IPv6 leži u činjenici da ova dva protokola nisu direktno kompatibilna. Recimo ako računar 

koji ima samo IPv4 adresu želi da komunicira sa računarom koji ima samo IPv6 adresu to se diretno ne može ostvariti. 

Obzirom da računar sa IPv4 adresom kada kreira IP paket, on u polje destinacijske IP adrese može upisati samo 32 bitnu 

vrijednost. Da bi se ovaj nedostatak prevazisao koriste se različite tranzicijske tehnike o kojima čemo nešto

 

više reći 

kasnije. Dakle i ovde je vidljivo da je najveća razlika u adresnom prostoru ova dva tipa adresa. 

 

 

background image

Želiš da pročitaš svih 9 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti