REDOVNE STUDIJE

SMJER: DRUMSKI SAOBRAĆAJ I TRANSPORT

Seminarski rad iz predmeta: 

Osnove drumskog saobraćaja 

Tema: 

Faktori nastajanja saobraćajnih nesreća

Banja Luka, jul 2018. godine.

2

Sadržaj:

1.

UVOD................................................................................................................................. 3

2.

SAOBRAĆAJNE NEZGODE SA ASPEKTA SIGURNOSTI..........................................4

3.1.

Klasifikacija saobraćajnih nezgoda..............................................................................5

3.2.

Etiologija saobraćajnih nezgoda...................................................................................6

3.2.1.

Čovjek kao faktor nastajnaja saobraćajnih nezgoda.............................................8

3.2.2.

Vozilo kao faktor nastajanja saobraćajnih nezgoda..............................................8

3.2.3.

Put kao faktor nastajanja saobraćajnih nezgoda...................................................9

3.3.

Posljedice saobraćajnih nezgoda..................................................................................9

3.

SAOBRAĆAJNE NEZGODE U BOSNI I HERCEGOVINI..........................................11

3.1.

Opšte stanje sigurnosti u Bosni i Hercegovini...........................................................11

3.2.

Saobraćajne nezgode u Bosni i Hercegovini..............................................................11

1.2.

Uzroci saobraćajnih nezgoda u Bosni i Hercegovini.................................................12

3.3.

Posljecice saobraćajnih nezgoda u Bosni i Hercegovini............................................13

4.

ZAKLJUČAK................................................................................................................... 15

5.

LITERATURA................................................................................................................. 16

background image

4

2. SAOBRAĆAJNE NEZGODE SA ASPEKTA SIGURNOSTI

Prema   Svjetskoj   zdravstvenoj   organizaciji   (WHO

1

  u   svijetu   približno   3400   ljudi 

nastrada svaki dan u saobraćajnim nezgodama, što u prosjeku čini više od 1 200 000 ljudi 
godišnje.  Naučnica  Marija  Ward  je  prva zabilježena žrtva saobraćajne  nezgode bilo  koje 
vrste, koja je nastradala kao putnik u vozilu, 1869 godine u Irskoj, dok je Bridgete Driscoll 
postala prvi pješak koji je nastradao u saobraćajnoj nezgodi, 1896. godine u Londonu.

 U nastojanju da se definiše pojam „nezgoda“  postoji opsta saglasnost da se nezgoda, 

teško može opisati kao pojedinačni jedinstveni koncept, jer opšta posmatrano uključuje dva 
aspekta: događaje koji su prethodili nezgodi i na slijed događaja koji je izazvao nezgodu ili na 
posljedice nezgode. 

Hakkinen (1979), potencira kod definicije nezgoda tri najbitnija obilježja. Prvo, termin 

nezgoda   obuhvata   iznenadne   i   neočekivane   događaje   koji   ne   pripadaju   planiranom   lancu 
aktivnosti u bilo kojoj vrsti aktivnosti. Drugo, neželjeni događaj je uslovljen greškama u 
okolini ili tehničkim sredstvima ili neprilagođenim akcijama čovjeka, različito uslovljenim. 
Treće, veoma bitno, takvi događaji mogu dovesti do smrtnih slučajeva, povreda, materijalnih 
šteta, zastoja ili prekida normalnog funkcionisanja bilo kog sistema.

2

Prije definisanja saobraćajne nezgode neophodno je definisati sam pojam nezgode, 

stoga su brojni  autori dali svoje definicije:
 -„U lancu događaja od kojih je svaki planiran ili kontrolisan, pojavljuje se jedan neplaniran 
događaj koji je rezultat neke neprilagođene akcije od strane pojedinaca (različito uslovljen) 
koji može, ali ne mora, da rezultira nezgodom“ (Kerrich, 1951);
-„Nezgoda   je   jedan   iznenadni   događaj,   nagao   i   neočekivan,   nebitan   za   situaciju,   koja   se 
karakteriše nedostatkom prilagođavanja ljudskog faktora svojoj okolini, izazvan mehaničkim 
slučajem   ili   nenamjernim   ponašanjem   i   koji   izaziva   povrede,   štete   ili   još   i   prekid   jedne 
operacije ili aktivnosti, ili najzad, više efekata u isto vrijeme“ (Mertens, 1951.); 
-„Neplanirani događaj, čiji je rezultat uočljiva ozljeda.“ (WHO, 1957.)

Osnovna obilježja nezgode primjenljiva su i na pojam „saobraćajna nezgoda“, gdje se 

pod   tim   pojmom   podrazumijeva   iznenadni   ili   neočekivani   događaj,   izazvan   greškama, 
neadekvatnim reakcijama ili tehničkim sredstvima, što dovodi do povreda, materijalne štete ili 
smrtnih slučajeva. Pri definisanju saobraćajne nezgode neizostavno je spomenuti da je to 
nezgoda u kojoj je učestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu.

  U Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na   putevima u BiH (ZOBS, 2005.) 

saobraćajna nezgoda definisana je na slijedeći način: „Saobraćajna nezgoda je nezgoda na 
putu u kojoj je učestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojoj je  jedno ili više lica  
poginulo  ili  povrijeđeno  ili je izazvana  materijalna šteta.“  (Zakon  o  osnovama  sigurnosti 
saobraćaja na putevima u BiH, 2005.).

1

 WHO - World Health Organization -  Svjetska zdravstvena organizacija

2

 Milošević, S., 1994.,Teorije saobraćajnih nezgoda, Saobraćajni fakultet, Beograd, str. 7.

3.1. Klasifikacija saobraćajnih nezgoda

5

Saobraćajne   nezgode   možemo   podeliti   na   različite   načine   i   po   raličitim 

kriterijumima posmatranja:

Prema mjestu nastajanja:

- nezgode koje se događaju u naseljenim mestima,
- nezgode koje se događaju na putu van naselja.

Prema vremenu nastajanja:

- nezgode koje se dogode noću,
- nezgode koje se dogode danju.

Prema posledicama koje izazivaju:

- nezgode sa poginulim licima,
- sa teško povređenim licima,
- sa lakše povređenim licima.
- i nezgode sa pričinjenom materijalnom štetom

Prema načinu nastajanja:

- međusobni sudar vozila u pokretu,
- udar i nalet vozila na prepreku,
- nezgode sa ispadanjem lica iz vozila,
- nezgode sa prevrtanjem i slijetanjem vozila,
- nezgode sa obaranjem i gaženjem pješaka. 

Prema uzrocima nastajanja i greškama učesnika u saobraćaju:

- nezgode koje se dogode greškom pješaka,
- nezgode koje se dogode nedostatkom puta,
- nezgode koje se dogode usljed neispravnosti vozila,
- nezgode koje se dogode usljed greške putnika i,
i ostale nezgode...

Pored   gore   navedenih   brojnih   klasifikacije   saobraćajnih   nezgoda   prema   Leplatu, 

nezgode se mogu najgrublje klasifikovati na 3 grupe: 
-prema posljedicama i težini nezgoda,
-prema mjestu i načinu pojave nezgoda, 
-prema mogućem porijeklu nezgoda.

Najneodređenija   je   klasifikacija   prema   mogućem   porijeklu,   gdje   se   nastoje   otkriti 

osnovni faktori nezgoda u cilju poduzimanja preventivnih mjera. Nezgode se mogu razvrstati 
i na mnogo jasniji i očitiji način, prema: načinu dešavanja i karakteristikama situacije, mjestu 
gdje se nezgoda dogodila i vozačima koji su izazvali nezgodu. Pri globalnoj analizi nezgoda 
najčešća   podjela   jeste   prema   posljedicama   same   nezgode,   gdje   se   posebno   razmatraju 
saobraćajne   nezgode   sa   nastradalim   licima   (poginuli   i   povrijeđeni)   u   odnosu   na   one   sa 
materijalnom štetom. Osim saobraćajnih nezgoda sa vidljivim posljedicama, postoji posebna 
vrsta događaja, tzv. skoro - nezgoda (near accident)

3

. Ova vrsta događaja predstavlja situaciju 

u kojoj je jedva izbjegnuta nezgoda, odnosno sudar vozila s vozilom, pješakom ili imovinom.

3

 Pojam „near accident“ i tehniku analize saobraćajnih situacija razvila je poznata Harvardska škola, a inače vodi  

porijeklo od poznate Flanaganove tehnike kritičnih incidenata.

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti