Teorija odlučivanja
1 ЈЕДНОАТРИБУТИВНА ТЕОРИЈА КОРИСНОСТИ 4.1.1 ЦИЉЕВИ ПОГЛАВЉА, ЦИЉЕВИ УЧЕЊА И КЉУЧНЕ РЕЧИ Циљеви поглавља: Теорија корисности је, као потпуно независна научна дисциплина, тек у последње време нашла своје право место...
1 ЈЕДНОАТРИБУТИВНА ТЕОРИЈА КОРИСНОСТИ 4.1.1 ЦИЉЕВИ ПОГЛАВЉА, ЦИЉЕВИ УЧЕЊА И КЉУЧНЕ РЕЧИ Циљеви поглавља: Теорија корисности је, као потпуно независна научна дисциплина, тек у последње време нашла своје право место...
Међу нормативне теорије одлучивања убрајају се и теорије корисности (енгл. утилити тхеори) које се темеље на концепту корисности - показатељу пожељности или степену задовољства са могућим последицама верзија одлуке. Притом...
teorija korisnosti. Kardinalna teorija je prva razvijena. Ona se zasniva na poznavanju apsolutne veličine korisnosti dobara, koja se može izmeriti i brojčano izraziti. Prema ovoj teoriji, moguće je izraziti stepen...
. Suvremena teorija korisnosti ima temelje u utilitarizmu. Pojam korisnosti je u društvene znanosti prvi uveo engleski filozof Bentham u 18. stoljeću koji je predlagao da se cijelo društvo organizira...
Utilitaristički pristup blagostanju polazi od koncepta subjektivne korisnosti [1] "utility" gdje se korisnost prema A. Marshallu definira kao "užitak, zadovoljstvo, usrečenost" dok F.A.Fetter korisnost definira kao "sposobnost dobara da doprinesu...
Teorija ordinalne korisnosti ima za cilj objektivizaciju korisnisti, ali bez korišćenja bilo kog analitičkog aparata za njeno merenje. Korisnost se ovde meri preko poređenja zadovoljstva koje pojedinci imaju iz posedovanja...
ena principa racionalnog izbora teorija se zasniva na marginalnoj analizi, odnosno na marginalnoj teoriji korisnosti. nekog dobra maksimiziraju korisnost. jedinica istog proizvoda
. Osnovu za ovu tvrdnju najbolje objašnjava "teorija vrijednosti i očekivanja" (Eccles and Wigfield, 1995). Ova teorija ima četiri polazišta: 1) korist, 2) važnost, 3) unutrašnju zainteresovanost i 4) koštanje....
Prikazani su svi rezultati za ovaj upit.