Odlomak

Uvod    
Klasifikacija deli glavobolje u 14 grupa , od čega su prve četiri grupe primarne glavobolje, grupe od 5-12 sekundarne, dok su neuralgije kranijalnih živaca, centralna i primarna bol lica i ostale glavobolje u zadnje dvije grupe:
Primarne glavobolje:
o    1. Migrena
o    2. Tenzijska glavobolja
o    3. Glavobolja u naslagama (Cluster glavobolja)
o    4. Ostale primarne glavobolje:
Sekundarne glavobolje:
o    5. Glavobolje povezane sa ozledom glave i/ili vrata
o    6. Glavobolje povezane sa poremećajim krvnih sudova glave ili vrata:
    Intracerebralno krvarenje
    Subarahnoidalno krvarenje
o    7. Glavobolja u vezi s nevaskularnim intrakranijalnim poremećajima:
    Idiopatska intrakranijalna hipertenzija
    Glavobolja nakon punkcije dure
    Iktalna glavobolja
o    8. Glavobolja uzrokovana supstancama ili prekidom njihovog uzimanja:
    Lekovi
    Mamurluk
o    9. Glavobolja uzrokovana infekcijama:
    Meningitis
o    10. Glavobolje povezane sa poremećajim homeostaze
o    11. Glavobolja ili bol lica prouzrokovana poremećajima pršljena vrata, ušiju, nosa, sinusa ili ostalih struktura lica i pršljenova.
o    12. Glavobolja povezana sa psihijatrijskim poremećajima
Neuralgije i ostale glavobolje:
o    13. Kranijalne neuraligije, centralna i primarna bol lica i ostale glavobolje
o    14. Ostale glavobolje, kranijalne neuralgije, centralna ili primarna bol lica
Bol
Bol je prvi signal neželjenih promena i procesa u organizmu i zato ga ne treba ingorisati, čak i kada jeslab, potrebna je provera bez panike. Akutni bol se javlja iznenada, za razliku od hroničnog, koji se ponavlja često, u sličnim situacijama ili u određeno vreme tokom dana. Hronični bolovi zahtevaju dodatne analize, preglede i dijagnostičkemetode.Bol je subjektivno doživljavanje neprijatnih, bolnih nadražaja i teško je precizno i objektivno ga definisati, a još teže izmeriti. Po prirodi, bol je neposredna posledica oštećenja tkiva (npr. udarac, posekotina, propadanje tkiva, upala,…) sa pratećim upalnim procesima. Takav bol nazivamo simptomatski.
Glavobolju doživljavamo kao bol, iako nije prisutno nikakvo oštećenja tkiva ili upala, većina glavobolja sa kojima se susrećemo je nesimptomatska ili primarna.Iako kod glavobolje obično imamo osećaj kao da će nam glava pući i da nas boli mozak, to nije moguće jer se u mozgu ne nalaze nikakvi nervni završeci. Sam mozak nije osetljiv na bol. Međutim, nekoliko područja u glavi i vratu jesu, tako da preko njih  osećamo glavobolju. Na glavi imamo više struktura koje reaguju bolom, a to su:
Ekstrakranijalne strukture kao:
o    koža
o    potkožno tkivo
o    mišići
o    tetive
o    arterije
o    nervi
o    zubi
o    srednje uho
o    površina usana
o    nosne šupljine

Intrakranijalne strukture su:
o    sinusi
o    velike arterije mozga
o    senzibilni nerv
Bolovi kod glavobolje mogu biti blagi, jedva primetni, srednje jačine (npr. tenzijska glavobolja), pa sve do nepodnošljivog bola kod migrene i nekih drugih vrsta glavobolja.
Više od 90% glavobolja nisu posledica organskih poremećaja već su psihosomatskog karaktera. Najčešće ih prouzrokuju razni poremećaji kao što su:
•    Nedostatak sna
•    Stres
•    Umor
•    Životni stil
•    Hormoni
•    Meteorološke promene
•    Krvni pritisak
•    Nepravilna ishrana
Tenzijska glavobolja
Za tu vrstu glavobolje je karakterističan slab, lokalizovan bol, koji često počinje u potiljačnom delu, ali se može proširi i do prednjeg, čeonog, dela glave. Osobe koje imaju ovu glavobolju bol osećaju kao obruč koji im steže glavu. Prouzrokovan je stezanjem mišića vrata i temena.Osim bola mogu da budu prisutna i mučnina, stezanje u grlu, lupanje srca, razdražljivost,teško se koncentrišu i slabo pamte.Najrasprostranjenija je kod odraslih i adolescenata.Tenzijska glavobolja može biti prouzrokovana prirodom posla, osobe koje  više sati dnevno sede ispred kompjutera koji ne prija očima, nepravilan položaj sedenja loše, tj. neadekvatno držanje leđa, vrata i ramena. Može nastati i kao posledica stresa, preopterećenosti i umora. Zato se još i  zove neurotična i stresna glavobolja, jer je posledica dugotrajne napetosti mišića glave i vrata.Spavanje u hladnoj sobi i nepravilan položaj vrata u toku noći, možedovesti do ukočenosti  mišića vrata i ramena, što dovodi do tenzijske glavobolje.
Ukoliko osoba već pati od glavobolje, spavanje na neudobnom i neodgovarajućem jastuku dodatno će povećati osećaj neudobnosti i smanjiti kvalitet sna, što može dovesti do nesanice ili hronične neispavanosti pa čak i razdražljivosti. Trudnicemogu imati poteškoće s pronalaženjem odgovarajućeg položaja za spavanje, zato je važno da odaberu odgovarajući jastuk anatomskog oblika, ili jastuk punjen memory penom, kako ne bi došlo do ukočenosti mišića vrata i ramena. Glavobolje kod trudnica su veoma česte.
Lečenje:Kod tenzione glavobolje, dobri rezultati u lečenju bola mogu se dobit i alternativnim metodama lečenja akupunkturom, često pomaže fizička vežba, odlazak u prirodu, opuštanje u vidu tople kupke ili slušanje relaksirajuće muzike, kao i aromaterapija..
Cigarete i alkohol mogu da uzrokuju glavobolju?
Prekomerno konzumiranje alkohola može prouzrokovati pojavu glavobolje. Posebno često bol može biti prouzrokovana pušenjem jer nikotin iz duvanskog dima izaziva stiskanje (spazam) krvnih sudova koje hrane mozak.
Prolećneglavobolje ili meteoropatske
Atmosferski pritisak i nagle promene temperature vazduha odgovorne su i za glavobolje koje nastaju u prelaznim periodima. Rezultati nekoliko istraživanja pokazali su da je više od polovine glavobolja izazvano vremenskim uslovima. Glavobolje usled vlažnog i hladnog vremena najviše opterećuju osobe koje pate od hroničnog sinusitisa.Zagađenje vazduha i povećane koncentracije polena u proleće takođe mogu doneti napade astme i bol. Kod ovih osoba najizraženije tegobe se javljaju neposredno pre kiše. Zato je preporučljivo širom otvoriti prozore ili izaći u šetnju, jer tada vazduh sadrži najviše negativnih jona, koji donose olakšanje.
Migrena
Migrena je oštar, često pulsirajući bol,  koji se javlja u jednoj strani glave. Najčešće počinje u jutarnjim satima i pojačava se pri fizičkom naporu i kretanju. Postoji  nekoliko različitih vrsta migrene, npr. migrena sa aurom (gde pacijent od nekoliko minuta do nekoliko sati pred početak migrene vidi svetlosne pojave u vidu sijanja pred očima ili zatamnjivanja jednog dela vidnog polja …) ili migrena bez aure. Često se tokom migrene javlja i intenzivan bol u oku na istoj strani glave, što može biti praćeno suzama, pa čak i nesvesticom, malaksalošću i povraćanjem.
Migrenu mogu da izazovu ili pogoršaju i neki mirisi (naročito jaki, ređe blagi), neke vrste hrane (npr. sir, čokolada, kofein) ili određeni svetlosni nadražaji (npr. sijanje sunca direktno u oči, bleskanje svetla itd.). Sve to zavisi od pojedinca, zato se savetuje da čovek koji ima tendencije ka migreni , pokuša da shvati šta kod njega izaziva migrenu ili je pogoršava. Žene imaju migrenu češće od muškaraca, za to je uglavnom ‘krivo’ povećanje količine estrogena u drugoj polovini menstrualnog ciklusa. Neke žene dobiju migrenu kao ‘znak ‘ PMS-a, a isto tako i u prvim danima menstrualnog ciklusa. Velike doze tableta za kontracepciju, koje sadrže estrogen , često pogoršavaju migrenu ili je čak i izazivaju kod nekih žena, koje je nemaju.  Migrena se, po pravilu, češće javlja kod ambicioznih, osetljivih i temperamentih osoba koje sebi zadaju mnoge obaveze.  Preskakanje obroka, pušenje i nedostatak sna, pogoduju pojavi migrene.
Ovde je veoma važan pregled kod neurologa, koji će isključiti druge moguće uzroke koji mogu biti vrlo ozbiljni. Najčešće se u takvim slučajevima prepisuje lek  protiv migrene, za koji je veoma važno, da se     uzima u pravo vreme i u tačnoj dozi. Ako počnu da se javljaju značajni predmigrenski znaci, koje kod sebe osoba koja pati od migrenoznog bola prepoznaje, obavezno je  uzeti prepisanu dozu anelgetika kao preventivu ublažavanja bola. Samo na taj način  sprečava se  razvoj migrene jer kada se razvije, nemoguće ju je zaustaviti. Jedino rešenje je čekati da prestane , što može značiti sate ili čak dane ozbiljnih bolesničkih muka,  nekretanja i ležanja u tami. Migrenozni bol  ima veliki uticaj na život osobe, kako menjaju ponašanje same osobe tako utiču i na ljude iz njene okoline.
Prevencija je najbolji lek
Pri pojavi tenzijske glavobolje najbrže rešenje jest olakšanje simptoma (boli). Međutim kako bi smo  sprečili glavobolju i pre nego što se pojavi, najbolje je otkloniti uzročnike.
•    Naučite kako se nositi sa stresom
•    Naučite vežbe relaksacije
•    Meditirajte
•    Promenite položaj u kojem spavate
•    Promenite jastuk (idealni su jastuci anatomskog oblika ili jastuci od memory pene)
•    Pazite na pravilno držanje
•    Pazite da dovoljno i kvalitetno spavate
•    Povremeno priuštite masažu kojom ćete otkloniti napetost iz mišića

Ukoliko se glavobolje pojavljuju učestalo, teške su i konstante, praćene drugim simptomima (umor, smetnje vida, mučnina, povraćanje, smanjena budnost)obavezno je  posetiti doktora

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Psihologija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari