Odlomak

Klasifikacija opasnih materija

Klasifikacija opasnih materija se vrši prema sledećoj podeli u devet klasa:

•    Klasa 1. Eksplozivne supstance
•    Klasa 2. Gasovi pod pritiskom, u tečnom stanju ili rastvoreni pod pritiskom
•    Klasa 3. Zapaljive tečnosti
•    Klasa 4. Zapaljive čvrste materije
•    Klasa 5. Oksidirajuće supstance
•    Klasa 6. Otrovne (toksične) I infektivne supstance
•    Klasa 7. Radeoaktivne supstance
•    Klasa 8. Korozivne supstance
•    Klasa9. Mešovite opasne supstance.

 

 
Klasa 1.Eksplozivne supstance

To  su jedinjenja ili smese koji mogu za vrlo kratko vreme da razviju veliku zapreminu gasova na visokoj temperaturi. Proces veoma brzog stvaranja toplotne i mehaničke energije uz oslobađanje gasova naziva se eksplozija.
Eksploziju prate zvuk, svetlost, mehaničko dejstvo i slične pojave, koje ostavljaju snažan utisak na čoveka. Sagorevanjem 1 kg petroleuma oslobađa 46000 KJ, ako se sagorevanje vrši na primer u lampi ova energija se postepeno prenosi u okolinu, bez ikakvog mehaničkog dejstva. Međutim, ako se pomeša 1 kg petroleuma sa dovoljnom količinom tečnog kiseonika i paljenje izvrši inicijalnom kapislom, nastaće velika eksplozija u kojoj se trenutno (hiljaditi deo sekunde) oslobađa oko 46.000 КЈ, temperature dostiže i do 4.000 °C, izaziva se i pritisak od oko 100 tona po kvadratnom centimetru (podrazumeva se da udarni talas ima razorno dejstvo).
Osnovna razlika eksploziva od ostalih zapaljivih materija je u tome sto se kiseonik potreban za sagorevanje nalazi u molekulima u vidu nitro ili hitratne, hloratne ili perhloratne grupe, pri čemu treba znati da prisustvo internih gasova smanjuje broj kalorija oslobođenih pri eksploziji.
Klasifikacija eksploziva
Prema poreklu toplote koja se oslobađa eksplozivi se dele na:

  •     eksplozive sa endotermnim molekulima
  •     eksplozive sa egzotermnim molekulima

Molekul eksploziva je endoterman onda kada nastaje iz elemenata uz vezivanje toplote. Ovakvi eksplozivi obično ne sadrže kiseonik, a toplota se oslobađa isključivo raspadanjem molekula na svoje elemente.

Rating: 5.0/5. From 1 vote.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Zaštita životne sredine

Komentari