Diskriminacija na trzistu rada

1. UVOD

Diskriminacija na tržištu rada je problem kojim se bavi ovaj rad. Govoriti o tržištu rada, tačnije o diskriminacija na tržištu rada znači dotaknuti se jedne vrlo važne teme, s obzirom da je za većinu stanovništva upravo nadnica glavni izvor zarade. O diskriminaciji se tokom vremena jako malo raspravljalo i jako malo postiglo pri njenom uklanjanju.
Svrha ovog rada je rasvijetliti problem diskriminacije na tržištu rada.
Cilj ovog rada je, na temelju prikupljenih materijala dokazati postojanje diskriminacije na tržištu rada, danas na početku 21. vijeka, te ukazati na značaj borbe protiv diskriminacije i prikazati neke načine uklanjanja.
Diskriminaciju na tržištu rada mnogo je lakše definisati, nego prepoznati. Do danas nisu pronađeni i ne postoje podaci o tome kada se diskriminacija na tržištu rada javlja u istoriji. Istorija je zabilježila samo neke određene pojave koje bi se mogle okarakterisirati kao prvi začeci diskriminacije na tržištu rada. Istorijski gledano, zemlje Zapadne Evrope i Amerike uvijek su bile osjetljive na pitanja rasne i vjerske diskriminacije, te diskriminacije prema nacionalnosti, a u novije vrijeme sve se više pažnje polaže i spoljnoj diskriminaciji. Svim navedenim definicijama zajedničko je da naglašavaju postojanje diskriminacije u slučaju kada radnici istih sposobnosti primaju različite nadnice ili zbog određenih osobnih obilježja nemaju jednake uslove za rad.
Rad je podijeljen na sedam dijelova. U prvom dijelu imamo uvod gdje se upoznajemo sa temom ovog seminarskog rada i njegovom suštinom.U drugom dijelu objašnjeno je istorijsko porijeklo i date su neke definicije diskriminacije na tržištu rada. Treći dio govori o vrstama diskriminacije i nediskriminacijskim činiocima. Četvrti dio bavi se objašnjavanjem najbitnijih teorija diskriminacije i njenih pokazatelja. Peti dio pruža uvid u neke načine uklanjanja ili smanjivanja diskriminacije, tj. objašnjava mjere antidiskriminacijske politike. Šesti dio posvećen je diskriminaciji žena pri zapošljavanju. Sedmi dio predlaže evropsku politiku jednakih mogućnosti kao način smanjivanja jaza između dva pola.

2. ISTORIJSKO PORIJEKLO I DEFINISANJE DISKRIMINACIJE NA TRŽIŠTU RADA

Prije nego što definisemo pojam diskriminacije na tržištu rada, bitno je objasniti i njeno porijeklo. Diskriminaciju na tržištu rada mnogo je lakše definisati, nego prepoznati. Takođe, teško ju je izmjeriti ili brojčano iskazati.
Diskriminacija ima korijene u društvenim shvaćanjima (npr. predrasude o ulozi žene, pola ili boje kože prilikom zapošljavanja). Upravo zbog duboke ukorijenjenosti diskriminacije u društvena shvatanja i načina na koji ona utiče na samo tržište rada, možemo slobodno govoriti o instituciji diskriminacije na tržištu rada.
Do danas nisu pronađeni i ne postoje podaci o tome kada se diskriminacija na tržištu rada javlja. Istorija je zabilježila samo neke određene pojave koje bi se mogle okarakterisirati kao prvi začeci diskriminacije na tržištu rada. Istorijski gledano, zemlje Zapadne Evrope i Amerike uvijek su bile osjetljive na pitanja rasne i vjerske diskriminacije, te diskriminacije prema nacionalnosti, a u novije vrijeme sve se više pažnje polaže i spoljnoj diskriminaciji. S istorijskog aspekta, prateći međunarodne konvencije i paktove, može se zaključiti da se najduže zadržala diskriminacija prema ženama. Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije usvojena je 1965. godine. Analogna konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije prema ženama usvojena je 1979. godine, a stupila je na snagu tek 1981. godine. Na Svjetskoj konferenciji u Kopenhagenu 1980. ravnopravnost je interpretirana ne samo kao eliminacija diskriminacije, nego i kao jednakost u pravima, dužnostima i mogućnostima učešća žena u radu, razvoju i odlučivanju.
Prvi doseljenici na Američkom kontinentu, Indijancima su odricali sva prava i time onemogućili njihov ekonomski razvoj. Povijest crnih Amerikanaca obilježena je višestoljetnim ropstvom, no i nakon što je ropstvo ukinuto crnci su ostali na samim marginama društvenog i ekonomskog života. Kada su pripadnici ostalih nacionalnosti stigli u SAD, bili su nerado primani i često nisu mogli dobiti bolje poslove. U zadnjih nekoliko godina isključivanjem žena i nebijelaca iz visokoplaćenih poslova diskriminacija se samo produbljivala i pojačavala. Oduvijek, pa sve do danas zadržao se raskorak između nadnica bijelih zaposlenih muškaraca i ostalih grupa.
Osim diskriminacije manjinskih grupa, istorija je obilježena i spoljnom diskriminacijom. Žene su grupa koja trpi ekonomsku diskriminaciju. Zbog uloge koja po društvenim shvatanjima pripada ženi, one godinama imaju neznatan udio u ukupnoj radnoj snazi, a zbog inferiornog obrazovanja mnogi su im dobro plaćeni poslovi nedostupni. Zbog toga su žene najčešće zaposlene u suficitarnim zanimanjima. Od pamtivijeka manjinski su radnici isključivani sa tržišta rada i time bačeni na margine društva, jer im je isključivanje diskriminiralo moć zarade. Zbog isključivanja manjina iz dobrih poslova, tržišne su snage odredile da one mogu imati mnogo manje nadnice od privilegovanih radnika.
Diskriminacija na tržištu rada veoma je složena pojava, pa postoje mnoge njene definicije. Tako Samuelson i Nordhaus u svom izlaganju ovog problema zastupaju mišljenje da su razlike u zaradama univerzalna pojava u tržišnoj ekonomiji. Isto tako kažu da kada razlika u zaradama proizlazi samo iz beznačajne osobne karakteristike kao što je rasa, pol ili religijska pripadnost, taj fenomen nazivamo diskriminacijom.