Domaća proizvodnja, zaštita i promocija

UVOD

„ Akcija „Od našeg polja do našeg stola“ i kampanja „Kupuj domaće, kupuj srcem“ koje su pokrenulo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a kojima se podiže svijest o kupovini domaćih proizvoda, za svaku su pohvalu. Ovo je nešto što je trebalo našim proizvođačima i našim potrošačima. U budućnosti svakako očekujem zajedničko djelovanje kao i dobre efekte ove akcije i projekata koji u prvom redu imaju zaštitu domaćih proizvođača i naših građana“ rekao je Admir Kapo.

„Domaća poljoprivredna proizvodnja i domaća proizvodnja uopće, moraju biti adekvatno zaštićeni od strane države. Proizvođači iz Euvropske Unije nemjerljivo su spremniji za utakmicu koja očekuje i naše proizvođače, a zaštita domaće proizvodnje i podizanje svijesti o važnosti kupovine domaćih proizvoda, zadaća je svih nas koji želimo ostati na svojoj rodnoj grudi, u Bosni i Hercegovini. Ukoliko želimo osigurati svijetlu budućnost našoj djeci, a sigurnost našim starim, neophodno je da boljitak domaćoj ekonomiji osiguravamo na sve demokratske načine, uvažavajući mišljenja svih sudionika u izgradnji društva što su svakako i nevladine organizacije. Uz podizanje svijesti o važnosti domaće proizvodnje, ovo ministarstvo je opredijeljeno za uvezivanje sistema proizvodnje i potrošnje od našeg polja do našeg stola. Zbog toga je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i krenulo u medijsku kampanju „Kupuj domaće, kupuj srcem“, dodao je ovom prilikom Jerko Ivanković Lijanović, Federalni dopremijer i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Ministar trgovine Milorad Bahilj kaže da Zakon o unutrašnjoj trgovini kupcima ne nameće da moraju kupovati domaće proizvode, koji prema odredbama ovog zakona mora biti 50 posto u trgovinama. Kupcima se ostavlja na volju da se opredjele hoće li kupovati domaće ili strane proizvode, što naravno zavisi od cijene i kvaliteta, ali je jasno da će se lakše opredjeliti za domaće ako bh. proizvodi budu dovoljno zastupljeni u trgoniama.
“Stranim trgovačkim lancima to nije u interesu, ali jedina mogućnost da ova država opstane je domaća proizvodnja, a domaća proizvodnja će opstati tako što će na policama biti domaći proizvodi. Što bude više domaćih proizvoda normalno je da će biti i veća proizvodnja.

Uvjerili smo se da je u Amko komercu, po slobodnoj procejni, preko 70 posto domaćih proizvoda, ali svjedoci smo također da je enorman priliv uvozne robe na teritoriju FBiH i to direktno znači enorman odliv novca u zemlje okruženja . Svakome je na volju da izabere, ali kupovinom stranog proizvoda pomažemo drugu zemlju, a ne svoju”, kaže Bahilj.
Kako zaštititi domaću proizvodnju i ispuniti zahtjeve EU
Zakon o unutrašnjoj trgovini Federacije BiH propisuje ravnopravnu zastupljenost robe domaćeg i stranog porijekla u velikim trgovinama, a predstavnici Evropske unije smatraju da je takvo pravilo protekcionističke prirode i suprotno odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koje zabranjuju bilo kakvu diskriminaciju.
Da bi Zakon o unutrašnjoj trgovini bio u skladu sa SSP-om nadležna ministarstva u FBiH i RS-u su u prethodnom periodu pokrenula inicijativu za izmjene zakona, te je došlo do promjene u RS-u, ali još uvijek ne i u Federaciji.
Federalni ministar trgovine Milorad Bahilj u razgovoru za Klix.ba je istakao da je važeći Zakon donio Parlament Federacije BiH te da je on stupio na snagu 22.07.2010.godine.
“Odredbama člana 13. Zakona, koji se tiče zastupljenosti domaćih prehrambenih proizvoda, je propisana obaveza trgovcima koji obavljaju djelatnost u trgovačkim objektima (lancima) namijenjenim za trgovinu različitih robnih grupa prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, površine od 1.000 i više kvadrata, da imaju zastupljenosti domaćih prehrambenih proizvoda u visini od najmanje 50 posto u asortimanu robe”, podsjetio je naš sagovornik.
Načelna podrška i mjere zaštite
Ekonomski analitičar Eldar Dizdarević za Klix.ba je istakao da je u ekonomskoj historiji svaka razvijena zemlja štitila svoju domaću proizvodnju, te da to isto danas čine i zemlje članice Evropske unije.
On je naveo primjer poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj koji se ovih dana žale kako je Hrvatska otvorila svoje tržište nakon ulaska u EU, a da oni istovremeno nisu dobili adekvatan pristup tržištu zemalja u EU.

“Imao sam priliku vidjeti da se, naprimjer, u holandskim i njemačkim trgovinama nalazi uglavnom holandsko i njemačko mlijeko, iako je poznato da zemlje članice EU podržavaju slobodnu trgovinu. Međutim, radi se o tome da te zemlje vancarinskim barijerama koje ometaju slobodnu trgovinu i nizom drugih mjera štite svoju proizvodnju, iako se načelno zalažu za slobodnu trgovinu. Stoga sam i ja mišljenja da bi BiH trebala uraditi isto to, podržati načelno slobodnu trgovinu i ispoštovati odredbe SSP-a, a činiti sve kako bi zaštitila svoje proizvođače”, rekao je Dizdarević.