Društvene mreže i njihova uloga u e-poslovanju

1. UVOD
U posljednjih nekoliko godina poslovanje tvrtki širom svijeta sve više se ‘seli’ na internet. Takva je konstatacija razumljiva ukoliko imamo u vidu sve prednosti povezane okoline u kojoj svaki zaposlenik, suradnik tvrtke ili korisnik njezinih proizvoda i usluga može svoj posao obaviti s bilo kojeg mjesta na svijetu brzo, učinkovito i jeftino koristeći upravo web aplikacije te društvene mreže.

Snažan utjecaj na promjenu načina poslovanja imao je razvoj informacijske tehnologije, koji pruža tehnološku potporu za uvođenje organizacijskih promjena u poslovanju poduzeća, a primjena elektroničkog poslovanja utjecala je na razvoj potpuno novih modela poslovanja. Sve se više koriste različiti oblici elektroničkog poslovanja između tvrtki, a u porastu je i promjena poslovanja u pokretu.

U daljnjem čitanju ovog seminarskog rada uvidjet ćete mnoga objašnjenja društvenih mreža, njihovu primjenu, princip i način na koji poduzeću daju prednosti, te sve prednosti e- poslovanja kao i njihove nedostatke.
2. DRUŠTVENE MREŽE
Društvena mreža je vrsta internetskog servisa, koji se najčešće javlja u obliku platforme, prozora ili web-stranice. To je internetski prostor, koji služi za međusobno povezivanje korisnika. Danas postoje stotine ovakvih servisa, a među najpoznatijima su: Facebook i Twitter. Društvene mreže su besplatne online usluge koje korisnicima pružaju razne vrste komunikacije sa svijetom i mogućnost vlastite prezentacije. One predstavljaju pristupačne Internet usluge koje kombiniraju tehnologiju i društvenu interakciju. Društvenim mrežama danas se koriste stotine milijuna ljudi, a osim onih generalnih, postoje i servisi s određenom namjenom glede sadržajnog fokusa i profila korisnika.
Većina korisnika služi se društvenim mrežama zbog jednostavnog društvenog kontakta, grupiranja po interesima, dijeljenja fotografija te masovnog komuniciranja dok nekima predstavlja odličan poslovni potez. Društvene mreže imaju svoju ulogu u marketingu te služe za web promociju i oglašavanje koje se smatra društveno odgovornim i izrazito ekološkim jer se ne troši papir i otpadom ne zagađuje priroda. Zasnovane su na internetskim i pokretnim tehnologijama te se za njih svakodnevno razvijaju nove aplikacije i dodaci za zabavu.
2.1. Povijest društvenih mreža
Prvi oblici društvenih mreža javljaju se 90.-ih godina 20. stoljeća. Prve mreže bile su poput soba za čavrljanje (eng. chat room), s više umreženih korisnika. Na nekima je pristup dozvoljen samo preko registracije, dok kod drugih, potreban je samo nadimak (eng. nickname). U takvim sobama, obično postoji lista sa strane, gdje korisnik može vidjeti sve druge aktivne korisnike u tom trenutku. Na donjem dijelu ekrana, nalazi se mjesto, gdje korisnik piše poruke. Najveći značaj stekao je e-mail, koji je i danas jedan od najkorištenijih usluga društvenih mreža.
Servisi društvenih mreža stalno se poboljšavaju, dajući nove mogućnosti korisnicima. Pojavljuju se i nove društvene mreže s novim mogućnostima. Ovakve mreže, pored prvobitne uloge komunikacije, imaju i ulogu marketinga, promovirajući druge web-stranice i niz različitih usluga.
Korisnici ne mogu komunicirati sa svim članovima koji se nalaze na mreži, već mogu isključivo s kontaktima (engl. contacts). Osim standarnog načina čavrljanja, korisnici mogu komunicirati preko video snimki, što olakšava komunikaciju. Takav tip komunikacije može biti između dva ili više korisnika. Među najpopularnijim modernim sustavima za komunikaciju na internetu su: Facebook,Twitter, YouTube, MySpace, Skype i dr.
Korisnici ostavljaju neke osobne podatke na društvenim mrežama, pa može doći do zlouporabe tih podataka. Ponekad ima hakerskih upada. Najčešće žrtve društvenih mreža obično su maloljetnici. Zbog toga, mnoge društvene mreže imaju zaštitu i kontrolu sadržaja.