Ekoloski menadzment

UVOD
U neposrednoj vezi sa zastitom sredine,koju u potpunosti moze da prihvati svako iole razuma,jeste pitanje finansiranja zastite sredine i to kako u siromasnim I malim,tako I u bogatim I malim drzavama.
Finansiranje zastitne zivotne sredine nebi trebalo da opterecuje drzavni budzet vec se moraju pronaci drugi izvori finansiranja.Za finansiranje zastite zivotne sredine kao dobra praksa ukazuje se formiranje nacionalnih,regionalnih i lokalnih fondova.Dugorocno posmatrano finansiranje zastite sredine nesme se posmatrati kao trosak.Na ulaganje u zastitu treba gledati kao na investicije inplicitno u buducnost i eksplicitno u izgradnju parkova ,banja i sporckih terena.
Na otpad generalno treba gledati kao na sekudarnu sirovinu iz koje se mogu reparirati odredjeni proizvodi,dobiti jeftina energija ili reciklazni proizvodi.
Financisk fondovi i njihovi korisnici pocinju da menjaju perspective zastite,upravo finansirajuci projekte koje imaju takav pristup na zastitu sredine.
IZVORI FINANSIRANJA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE

Politika zaštite životne sredine prestavlja dugoročno djelatnost koja zahtijeva ogromna finansijska srestva.Njeno uspjesnost se temelji na osiguranje konstatnih ,stalnih i stabilnih izvora finansiranja . Jedino se na taj nacin mogu ostvariti ciljevi i mjere za zastitu i unapređenje životne sredine.
Svi troškovi finansiranja zastite životne sredine prestavljeju javne reshode koji su namijenjeni unapređivanju njenog kvaliteta. Jo sod 70-ih godina XX vijeka javni troskovi životne sredine bili su podmirivani uglavnom iz državnog budzeta.Međutim 80-ih godina sve više su se primjenjivali ekonomski instrumenti kojima su se osiguravala srestva za javne izdatke za zaštitu životne sredine.tako su ekonomski instrumenti obavljali dvije relevantne funkcije:
1.Stimulisali su sprečavanje zagađivanje životne sredine.
2.Postali su stalan izvor finansiranja zaštite životne sredine.
Ti ukupni izdaci ili troskovi zastite životne sredine veoma su različiti u pojedinim zemljama.Tako,na primjer:
1.Pojedine zemlje posjeduju snažnije izražene problem zagađenja životne sredine od drugih zbog razlicite structure industriske proizvodnje , kvaliteta životne sredine i sl.
2.Prisutni su različiti standardi kvaliteta životne sredine u pojedinim zemljama.
3.Neke zemlje primenjuju napredne tehnologije koje poseduju minimalan negativan uticaj na životnu sredinu.
Isto tako se u nekim zemljama posebna pažnja pridaje zastiti voda (Njemačka,Francuska),u drugim se zemljama pak ona pridaje zaštiti vazduha(Japan,SAD).
U ostalom to je sasvim logično zbog različitih geografskih,klimatskih i razvojnih uslova koji su prisutni u tim zemljama.Upravo zbog toga se pri komparaciji visine srestava za zastitu životne sredine mora biti u potbunosti oprezanu zaključivanju.
Pored troškova za sprecčavanje,kontrolu i zastitu životne sredine brojne zemlje ulažu iznačajni dio srestava u instaraživanje na području ekologije i prirodnih nauka,a sve sa ciljem da bi se što bolje mogle shvatiti ekološke promjene na zemlji,odnosno kako bi se moglo što efikasnije suprostaviti zagađenja životne okoline.