Konzumerizam

Fenomen konzumerizma, kao jedno od glavnih obeležja razvijenog kapitalizma, širi se svakim danom sve više i uvlači u sve sfere društvenog života i postojanja uopste.Ovo dete globalizacije koristi za svoje prenosnike pre svega televiziju, novine i sve medije uopste, sve do svakodnevnog razgovora kojeg čujemo na ulici i zapravo je utkan u naše živote i podsvest. Marke i reklame diktiraju nam životne stilove i klijaju iz podsvesti u shopping centrima govoreći nam šta i kada kupiti uz kakav popusti i na kojim mestima. Naš mozak postaje tabula rasa u ovim prostorima, pa umesto da punimo korpe onim što nam zaista treba, uhvatimo se kako kupujemo 3+1 gratis proizvode koje dosad nismo koristili, ali eto sad je prilika da prođemo jeftinije makar nismo sigurni trebaju li nam uistinu. Reklame i novi, potrošački stil života stvaraju nam veštacke potrebe i želje povezujući proizvode sa željenim statusom i nekom unutrašnjom slikom onoga što bismo hteli biti (Tomić – Koludrović, Inga, Leburić,Anči, 2002, str. 26). Tako nam pružaju način da se izrazimo ili da sakrijemo vlastite nedostatke kroz “savršene proizvode” – vrste odeće, auta, vina na stolu.Globalizacija je lančanom reakcijom pomogla širenju kapitalizma, ali i konzumerizma.Globalizirana društva sada su ujedno i potrošačka. Atribut potrošačko sve se češće javlja kao predmet rasprave, čak i u medijima koji ga šire i podrzavaju. Danas se sve svodi na potrošnju – i to ne samo konkretnih proizvoda – mi smo potrošači i kad čitamo novine, gledamo televiziju ili čitamo knjigu. Savremena društva su društva neumornih potrošača.