Odlomak

C# je programski jezik koji podržava više paradigmi: imperativnu, deklarativnu, funkcionalnu,
genericku i objektno orijentisanu. To je strogo tipizirani programski jezik. Razvio ga je Microsoft
u sklopu .Net platforme, a kasnije je odobren kao standrad od strane Ecma (ECMA-334) i ISO
(ISO/IEC 23270). C# je jedan od jezika koji je razvijen za CLI. CLI (engl. Common Language
Infrastructure) je opšta jezicka infrastruktura koja opisuje izvršni kod i okruženje za njegovo
izvršenje, koje cini .Net Framework.
C# je predviden da bude jednostavan, moderan, objektno orijentisani jezik opšte upotrebe. Voda
razvojnog tima je Anders Hejlsberg. Najnovija verzija je C# 4.0 od 12.aprila 2010.
Ime C# je inspirisano muzickom notom cis, tj c povišeno, slicno kao kod C++-a,gde je to c
uvecano za jedan. Pošto se originalni muzicki simbol _ ne nalazi na tastaturi, upisanju imena se
koristi #. Isti simbol se koristi i u drugim .NET jezicima kao što su J# (nastao od Jave 1.1), A#
(nastao od Ade), funkcionalni jezik F# i drugi.

Primer prevodilačkog(interpretiranog) programskog jezika bio bi Basic (izvršava se unutar
posebnog programa tzv. prevodioca(eng. interpreter) koji stoji između računarai programa).
Postoje niži i viši programski jezici. Npr. assembler ilimašinski kod je primer nižeg programskog
jezika (obično se radi o direktnom pozivanju “naredbi centralne jedinice” (CPU)
ili instrukcija kao npr. INC (uvećanje), MOV (kopiranje registara itd.). Primer višeg
programskog jezika je C koji se mora prvo prevesti, a potom prilagoditi da radi na određenom
operacijskom sistemu(eng. compile & link).
Postoje drugi oblici klasifikacija i tipovi programskih jezika od čega je verovatno bitno
spomenuti objektno-orjentisane jezike (C++, Java, …) koji su danas najrašireniji u primeni
koristeći razne mehanizme kakvi nisu bili u upotrebi u npr. C-u i Pascal-u. Najbitniji pojmovi u
tom slučaju su objekt, enkapsulacija, nasljeđivanje itd.
Pri programiranju se također koriste razne metodologije razvoja software-a (programske
podrške) pri kojima je dobro početi od vodopadnog modela, spiralnog, prototypinga i sličnih kao
jednostavnih modela razvoja. Standardi za razvoj i osiguranje kvaliteta software-a takođe postoje
od kojih je bitno spomenuti ISOstandarde. Veće firme koje se bave razvojem software-a obično
koriste svoje metodologije razvijene godinama ili prilagođavaju postojeće kako bi pratile njihovu
filozofiju razvoja, a sve u svrhu osiguranja kvaliteta i uniformnosti razvoja.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Elektrotehnika

Više u Informacione tehnologije

Više u Obrazovanje

Više u Ostalo

Više u Seminarski radovi

Komentari