Emocialna inteligencija i emocije

UVOD

Osjećaj ili emocija naziv je za čovjekovu reakciju na neki događaj, povezuju ono što nam je važno sa svijetom ljudi, stvari i događaja. Emocije nadopunjuju nedostatke mišljenja i daju infrastrukturu za društveni život.
Naši doživljaji predmeta i pojava, koje opažamo i o kojima razmišljamo, uvijek su praćeni emocijama. Opažaji u prvom redu odražavaju realni svijet djelovanja draži na naša čula, mišljenje, održava veze i odnose između predmeta i pojava, dok emocije te predmete, pojave i odnose među njima odražavaju prevashodno kao naš unutarnji (subjektivni) odnos. ( Ratko Dunđerović,2005)
Pojava konstrukta emocionalne inteligencije primljena je sa velikim zanimanjem u znanstvenim a posebno u širim društvenim krugovima. Jedan od uzroka takve popularnosti mogao bi biti u karakteristici suvremenog čovjeka da mnogo uspješnije rješava tehničke od humanih problema. Jedan od segmenata humanih problema pojedinca danas, svakako je rješavanje nesklada između onoga što misli i onoga što osjeća, odnosno usklađivanja emocije sa razumom.
Kao pojam emocionalna inteligencija datira u psihologiji od početka 90-ih godina prošlog stoljeća a uveli su ga prvi put u svojim radovima autori Peter Saloveya sa sveučilišta Yale i John D. Mayer sa sveučilišta New Hempshire. Oni su emocionalnu inteligenciju početno definirali kao ,, sposobnost praćenja i razlikovanja vlastitih i tuđih osjećaja i emocija, i korištenja tih informacija kao vodiča za razmišljanje i djelovanje, (Salovey i Mayer, 1990).

EMOCIJE

Riječ emocija predstavlja termin koji oksfordski riječnik engleskog jezika definiše kao “bilo koje uzrujanje ili uznemirenje uma, osećanja, strasti; bilo kakvo mentalno stanje besa ili nespokojstva.” Postoji na stotine emocija zajedno sa njihovim hibridima, varijacijama i nijansama, ali emocije su mnogo prefinjenije nego što postoje reči kojima bi se opisale. Istraživači vode raspravu o tome koju emociju bi trebalo smatrati primarnom.

Vrste emocija
Neke od grupa emocija su:

• BIJES- razjarenost, uvredljivost, ozlojeđenost, gnev, razdražljivost, ogorčenost, uznemirenost, jarost, zlovolja, ljutnja, netolerantnost, odbojnost, a u ekstremnim slučajevima i patološka mržnja i nasilje.
• TUGA- jad, bol, žalost, neraspoloženje, turobnost, utučenost, samosažaljenje, a u patološkim slučajevima teška depresija
• STRAH- uznemirenost, zebnja, nervoza, zabrinutost, konsternacija, nesigurnost, labilnost, sumnjičavost, razdražljivost, prestravljenost, užas, psihopatološki oblici su fobija i panika
• UŽIVANJE- sreća, radost, opuštenost, zadovoljstvo, ushićenje, oduševljenje, vedrina, ponos, čulno uživanje, uzbuđenje, razuzdanost, prijatnost, satisfakcija, euforija, nepredvidljivost, ekstazičnost, a u krajnosti- manija.
• LJUBAV- prilagodljivost, druželjubivost, poverenje, dobrota, privlačnost, odanost, obožavanje, zaluđenost.
• IZNENAĐENJE- šok, zapanjenost, zadivljenost, čuđenje.
• ODVRATNOST- prezir, omalovažavanje, nipodaštavanje, gnušanje, averzija, nenaklonost, odbojnost.
• STID- krivica, neprijatnost, kajanje, poniženje, žaljenje, tugovanje, obamrlost, skrušenost.

Ovim spiskom se ne riješavaju sva pitanja o kategorizaciji emocija. Npr. Šta su miješana osećanja kao što je ljubomora, varijanta bijesa pri kojoj su isprepletani tuga i strah? Argument da postoji pregršt osnovnih emocija, do određene mjere je potvrđen otkrićem Pola Ekmana sa Kalifornijskog univerziteta u San Francisku, po kojem postoje 4 osnovna izraza lica za svaku od primarnih emocija- strah, bes, tuga, uživanje, a prepoznaju ih ljudi u zajednicama širom sveta, uključujući nepismene narode, neizložene uticajima televizije ili bioskopa, što naglašava njihovu univerzalnost. On tvrdi da su evoluitivne snage “odštampale“ ove signale u naš centralni nervni sistem.