Odlomak

1. Opšte karakteristike uvoda u filozofiju (11)?
Radi se o predmetu koji je sam po sebi stalno misaoni problem, te ne može nikad do kraja biti oblikovan. Težnja misaonog izražavanja svega što jeste u filozofiji je bitno razmišljanje, traženje, dokazivanje čak i onoga što može izgledati vrlo jednostavno i općenito poznato.

 
2. Uvod u filozofiju kao disciplina filozofije (specifičnosti) (13-15)
Najbolji uvod u filozofiju jest logika
Logikom mislimo i već je uzeli kao pretpostavku
Uvod je filozofija o filozofiji, tj. metodologija filozofiranja
Uvod u filozofiju neće se svesti ni na metafiziku, niti na bilo koju posebnu disciplinu, već će govoriti iz cjeline filozofije
Filozofska parcijalnost kao odvajanje predmeta u uvodu ponovo dobija svoju sintezi i vraća se svojoj cjelini misaonog odnosa prema bitku

 

 

3. Šta je zajedničko svim filozofijama bez obzira na njihove razlike (20-21)?
Svaka filozofija pokušava odrediti odnos bića prema totalitetu (bitku). Taj početni stav, kao cilj i predmet, zajednički je svakoj filozofiji bez razlike na njen sadržaj.Po  kvantitativnom odnosu ipak se zbir tih smislova ostvaruje kao određeni kvalitet.

 

 

4. Koji su aspekti koji opredjeljuju za neku filozofiju (23)?
Dva su aspekta koji opredjeljuju
1.    Kakav je odnos filozofije prema iskonu (bitku).
2.    Koju ideju smatra svojom suštinom.

 

 

5. A) Smisao filozofskih pitanja – pitanje sumnja; da li stalno postavljanje pitanja ukida samo pitanje (24)?
Kad se radi o smislu svijeta i života, pitanje o pitanju uvijek otkriva nove moduse. Niti tu ima krajnjeg pitanja, niti zadnjeg odgovora.
Prema tome pitanje sebe nikad ne može ukinuti, jer sebe ne shvaća kao zadnje.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Filozofija

Više u Skripte

Komentari