Financiranje MSP preko komercijalnih banaka

2. SPECIFIČNOST I VAŽNOST MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA

2.1. Značenje malih i srednjih poduzeća
Mala i srednja poduzeća jedan su od važnijih pokretača ukupnoga gospodarskog razvoja, jer potiče privatno vlasništvo i poduzetničke sposobnosti, inovacije, generiraju zapošljavanje, potiču učinkovitiniji sustav socijalne sigurnosti, značajno pridonosi povećanju domaće proizvodnje i izvoza.
Glede definiranja malog i srednjeg poduzetništva, na teorijskoj razini imamo veliku zbrku, jer ne postoji jedinstvena i općeprihvatljiva definicija, niti su prihvaćeni jedinstveni kriteriji za određivanje pojma malog, srednjeg i velikog poduzeća za većinu zemalja suvremenog svijeta.
Poduzeća se mogu smatrati malim, srednjim ili velikim ovisno o tome po kojim se kriterijima klasificiraju.
Neki od kriterija su :
• ukupna vrijednost imovine,
• vrijednost dioničkog kapitala,
• visina prihoda od prodaje,
• visina čiste dobiti – profita,
• životnoj fazi poduzeća,
• ukupan broj zaposlenih i slično.

Najčešće se kao pretežiti ili jedini kreterij (zasebno ili u kombinaciji s jednim ili više drugih kriterija) za određenje malog poduzetnišva uzima broj zaposlenih jer ima najviše prednosti kao što su raspoloživost, transparentnost, objektivnost i usporedivost. Polazeći od kriterija broja zaposlenih prilikom definiranja malog poduzetništva u svjetskoj praksi i imamo šaroliku situaciju, i to:
• U SAD-u ovisno o industriji kojom se poduzeće bavi, MSP smatraju se oni koje imaju do 1500 zaposlenika, u računalnoj industriji do 1000, a u prehrambenoj industriji do 500 zaposlenika.
• U Austriji, Belgiji, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji za granicu određenja maloga i srednjega poduzetništva uzima se 100 zaposlenika.
• U Švicarskoj imamo mala poduzeće do 49 zaposlenika, srednja poduzeća od 50 do 499 zaposlenika te sasvim velike tvrtke s više od 500 zaposlenika.
Malo gospodarstvo prema Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva Federacije Bosne i Hercegovine čine subjekti koji :
• su samostalni u poslovanju,
• zapošljavaju godišnje manje od 250 osoba i
• ostvaruju godišnji promet do 40 milijuna KM i/ili čija godišnja bilanca stanja ne prelazi 30 milijuna KM.

Prema veličini u smislu ovog Zakona razlikuju se mikro, mali i srednji subjekti malog gospodarstva pri čemu:
• Mikro subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje zapošljavaju prosječno godišnje manje od 10 osoba i čiji godišnji promet i/ili godišnja bilanca stanja ne prelazi 400.000 KM,
• Mali subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje zapošljavaju prosječno godišnje manje od 50 osoba i čiji godišnji promet i/ili godišnja bilanca stanja ne prelazi 4 000 000 KM i
• Srednji subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje zapošljavaju prosječno godišnje manje od 250 osoba, čiji godišnji promet ne prelazi 40 milijuna KM i/ili čija godišnja bilanca stanja ne prelazi 30 milijuna KM.

Bez obzira na prethodno navedene klasifikacije, valja naglasiti da najveći broj tvrtki poslovanje započinju kao mikro subjekti malog gospodarstva. Razvojem poslovanja i rastom dolazi do povećanja broja zaposlenih i vrijednosti imovine, te ukoliko za to postoje uvjeti, tvrtke postaju mali subjekti, srednji subjekti, pa i veliki subjekti, a sve u skladu s početnom idejom poduzetnika.