Fondovi Evropske Unije
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE
BANJA LUKA
FAKULTET PRAVNIH NAUKA
FONDOVI EVROPSKE UNIJE
seminarski rad iz predmeta
- E K O N O M I J A I F I N A N S I J E EU -
Studenti:
Profesor:
Bijeljina, april 2016.
S A D R Ž A J :
U V O D...................................................................................................................................... 3
1.Razvojni put Evropske unije....................................................................................................4
2. Regionalna politika kao glavna investicijska politika EU......................................................5
2.1. Razvoj regionalne politike u Evropskoj Uniji.................................................................6
3. Fondovi za provođenje Regionalne (Kohezijske) politike - FONDOVI EU........................10
3.1. Kohezijski fond..............................................................................................................11
3.2. Evropski fond za regionalni razvoj................................................................................12
3.3. Evropski socijalni fond..................................................................................................13
3.4. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj..............................................................14
3.5. Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.........................................................................14
4. Programi Zajednice..............................................................................................................14
5. Instrument za predpristupnu pomoć – IPA...........................................................................16
Z A K LJ U Č A K.................................................................................................................... 18
L I T E R A T U R A................................................................................................................ 19
U V O D

1. Razvojni put Evropske unije
Nastanak Evropske unije neupućeni u istoriske činjenice obično vezuju za 9. maj 1950. godini
kada je objavljen projekat „ Schumanov plan". Cilj ovog projekta bio je ujedinjenje proizvođača
uglja i čelika iz Francuske i Njemačke, a za posljedicu je imao nastanak Evropske zajednice za
ugalj i čelik. Značaj konkretnog događaja ogleda se u tome što je ovo prvo udruženje na
Evropskom tlu koje je imalo nadnacionalni karakter i time onemogućilo svaki budući rat između
tih zemalja.
Međutim iako je uloga ovog ugovora nesumljivo jedna od najznačajnih u istoriji Evropske unije
sama ideja o ujedinjenju država „starog kontinenta " datira iz ranijeg perioda. Ideju o ujedinjenju
propagirali su evropski integralist-utopisti iz 19. vijeka
. Da je značaj ove ideje imao velikog
uticaja na filozofe , pisce i političare toga doba govori i podatak da je čak i čuveni francuski pisac
Viktor Igo (Victor Hugo) pisao i govorio o „Ujedinjenim Državama Evrope". Prekretnicu od
utopije o ujedinjenim državama prema stvarnom ujedinjenju prvi put čini tadašnji britanski
premijer Vinston Čerčil ( Winston Churchil) u Cirihu 19. septembra 1946. godine
. U svom
tadašnjem govoru on daje punu podršku ideji o stvaranju „Sjedinjenih Država Evrope " i ističe
Francusku i Zapadnu Njemačku kao lidere u tom procesu.
Na realizaciju Čerčilovog predloga nije se dugo čekalo. Dana 17. marta 1948. godine potpisan je
Briselski pakt između Britanije , Francuske i zemalja Benaluxa , a zajednički cilj bio je zajednička
odbrana. Sam naziv Briselski pakt mijenja se u mnogo poznatije ime Zapadnoevropska unija.
Događaji koji su uslijedili kasnije bili su očekivani jer je te iste 1948. godine održan Evropski
kongres (Congress of Europa) u Hagu koji je imao za cilj ujedinjenje raznih evropskih pokreta u
Evropsku uniju. Rezultat tog kongresa bio je nastanak Evropskog pokreta iz kojeg će kasnije
nastati neke od najzančajnijih institucija EU kao što su Vijeće Evrope, Evropska platna unija i
College of Europa u Briselu.
Ovde treba naglasiti da se pod Evropskom zajednicom podrazumijevalo združeno djelovanje tri
Evropske institucije i to: Evropska zajednica za ugalj i čelik, Evropska ekonomska zajednica i
Evropska zajednica za atomsku energiju. Pravno ujedinjenje u EU ove tri institucije koje su
djelovale na teritoriji Evrope uslijediće tek 1992.godine ugovorom iz Mastrichta. Novine koje se
donose tim ugovorom odonose se na područja:
1.
razvoj ekonomske i monetarne Unije;
2.
jačanje institucionalne strukture Unije;
3.
demokratizacije Unije;
4.
definisanje vanjske i bezbednosne politike.
Iako je na početku osnivanja imala za cilj okupiti sve nacije i građene Evrope, današnja
Evropska unija uklonila je u potpunosti unutrašnje trgovačke barijere, u dobroj mjeri razvila neke od
nekad najsiromašnijih regija na kontinentu i postala dom druge svetske valute - evra. Da bismo
slikovito prikazali ekonomsku moć Evropske unije dovoljno je istaći podatak da kroz razne vidove
pružanja pomoći širom svijeta mjesečno troši 500 miliona evra.
Smajić, Zekerijah. „Evropska unija za svakog", str. 9
Smajić, Zekerijah. „Evropska unija za svakog", str. 9
2. Regionalna politika kao glavna investicijska politika EU
Regionalna politika jedna je od najstarijih zajedničkih politika Evropske unije. Potreba smanjenja i
uklanjanja razlika među regijama država članica definisan je još u Rimskim ugovorima
(1957./1958.), a regionalna politika postepeno je definisana Jedinstvenim evropskim aktom
(1967./1968.) i Ugovorom o Evropskoj uniji (1992./1993.). Jedinstvenim evropskim aktom
ekonomska i socijalna kohezija postavljena je kao jedan od ciljeva Evropske unije, a Ugovorom o
Evropskoj uniji regionalna politka definisana je kao zajednička politika EU.
Ciljevi regionalne politike obuhvataju sve regije i gradove Evropske unije kao podršku stvaranju
novih radnih mjesta, tržišnom natjecanju, održivom razvoju i poboljšanju kvalitete života građana.
Radi ispunjenja tih ciljeva i zadovoljavanja raznolikih potreba u svim evropskim regijama, za
kohezijsku politiku u razdoblju od 2014. do 2020. dodijeljeno je 351,8 milijardi evra, što iznosi
gotovo trećinu cjelokupnog budžeta Evropske unije.
Ona je jedan od najvažnijih instrumenta za postizanje ekonomske i socijalne kohezije Evropske
unije pa se uz naziv regionalna politika najčešće koristi i naziv kohezijska politika. Regionalna
politika zasniva se na finansijskoj solidarnosti te se dio sredstava koje države članice uplaćuju u
budžet EU dodjeljuje manje razvijenim regijama država članica EU. U okviru regionalne politike
najveći dio podrške usmjerava se državama članicama, odnosno njihovim regijama čiji je BDP
ispod 75 % prosječnog BDP-a Evropske unije.
Takođe, u okviru regionalne politike podrška se usmjerava u razvoj inovativnosti i istraživanja,
održivog razvoja, zapošljavanja te prekograničnu i međuregionalnu saradnju. Korisnice podrške u
ovim oblastima su sve države članice EU i njihove regije.
Uobičajeno je da se u okviru regionalne politike kao instrumenti za rješavanje specifičnih
problema uspostavljaju i programi zajednice.
2.1. Razvoj regionalne politike u Evropskoj uniji
Od stvaranja Evropske ekonomske zajednice (EEZ) 1958. godine regionalna politika je prošla
kroz nekoliko faza.
-
Prva je trajala od 1958. do 1975. godine i njena osnovna karakteristika bila je nedovoljno
fokusiran pristup regionalnoj politici Zajednice.
-
Bitne karakteristike druge faze (1975–1986) bile su stvaranje novih instrumenata i jačanje
postojećih, kao i mali ali konstantan rast raspoloživih fondova.
-
Treća faza obilježava period od 1986. do 1999. godine. Glavna karakteristika ove faze je
reforma i povećanje dostupnih fondova kao i poboljšanje efikasnosti korišćenih instrumenata
i potrošenih sredstava.
-
Četvrta faza obuhvata period od 2000. do 2006. godine. U drugoj polovini devedesetih
pripremana je Agenda 2000, kojom je predviđeno i najveće proširenje Evropske unije (maj
2004. godine), u okviru kojeg 10 država postaju članice EU.
-
Petu fazu, koja obuhvata tekući budžetski period od 2007. do 2013. godine, karakteriše
najveća ikada utvrđena finansijska sredstva namenjena najsiromašnijim državama članicama i
regionima i fokus prioriteta na brži privredni razvoj, stvaranje radnih mesta i inovacije.
http://www.dei.gov.ba/dokumenti/default.aspx?id=4846&langTag=bs-BA
http://ec.europa.eu/regional_policy/hr/policy/what/investment-policy/
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti