Odlomak

faktore (npr. količina slobodnog ugljen-dioksida);
 Priprema tehnoloških odgovora na klimatske promene;

Primarni eksterni klimatski faktor jeste sunčevo zračenje. Tu imamo priliku da posmatramo neke prirodne procese koji se uspešno nose sa tim npr. vulkanske erupcije i shodno tome donosimo zaključke i formiramo naš pristup tome. Metode kojima možemo smanjiti absorbciju sunčevog zračenja mogu biti lokalizovane u svemiru, u atmosferi ili na površini Zemlje.
Svemirska ogledala (eng. space mirrors)

Metoda pod kojom podrazumevamo razmeštanje reflektivnih površina u orbitu Zemlje sa ciljem da smanje količinu primljenog sunčevog zračenja. Još uvek je strogo konceptualna i ima potencijal da donese velike troškove. Postoji par pristupa. Jedan su orbitirajuća ogledala odnosno solarna jedra velikih dimenzija. Na primer 50.000 ogledala, svako površine od 100 kvadratnih kilometara, orijentisana paralelno zemljinoj površini, dala bi totalno pokriće od oko 1% cele površine zemlje pokazala je jedna studija (NAS 1991). Jedan od problema ovde, osim velike cene samog takvog projekta jeste i njegovo održavanje, i senke koje bi takav sistem ogledala pravio redovno bi ometale ljudsku aktivnost na Zemlji kao što to čine na primer pomračenja Sunca. Kao odgovor na ove sekundarne posledice može se uvesti sistem manjih ogledala konstruisan specijalno za to, medjutim cena održavanja i nastojanje da ovi slojevi ogledala budu uvek u odgovarajućem odnosu donosi još veće troškove, logistiku i problematiku.
slika 1.0 veliki broj svemirskih ogledala može biti organizovan u rojeve, trake ili grozdove;

Jedan legitiman vid ove metode nižeg reda jeste i razmeštanje velikih količina atmosferske čađi u orbitu Zemlje koji bi upijali , pre nego odbijali značajan stepen sunčevog zračenja. Ova metoda ima prednost manje cene i lakšeg održavanja, npr. mogli bi pratiti klimatske promene injektiranjem dodatne količine čadji u egzosferu što je mnogo lakše nego razmeštanje skupocenih ogledala specifičnih paramatera. Znači da koristimo jedan prirodniji, jednostavniji pristup.Mana ovde jeste moguće zagadjivanje viših delova zemljine atmosfere i njihova nestabilnost jer su pod uticajem solarnih vetrova i drugih egzo faktora.
Treći pristup jeste jedan usamljeni solarni štit vrlo velikih dimenzija (prečnika od oko dve hiljade kilometara) koji bi orbitirao duž tzv. Lagrange pojasa. Ovakva metoda maksimalno bi smanjila sekundarne smetnje u vidu lokalizovanih senki ili pojaseva senki na Zemlji koji su vezani za prethodno navedene pristupe. Pomeranje i modifikacije kretanja ovakvog solarnog štita bi se izvodilo mnogo lakše nego u prethodnim slučajevima medjutim problem je ulazna cena odnosno cifra koju moramo izdvojiti pre bilo kakvog željenog efekta. U svakom slučaju ukupna količina odbijenog ili upijenog sunčevog zračenja ovakvom granom metoda iznosila bi od 1% do 2% (u slučaju solarnog deflektora odn. štita)

Aerosoli

Suština ovog pristupa je zapravo imitacija jednog prirodnog procesa – vulkanskih erupcija. Najefikasniji su sulfidi aluminijuma, barijuma, stroncijuma, titana i sličnih metala (titan dioksid je najmanje toksičan). Može se reći da su aerosoli dispergovane na ovaj način zapravo nešto poput prethodno navedenih “nebeskih ogledala” samo nižeg reda. Mogu se ispustati u atmosferu putem komercijalnih tipova aviona, helijumskih (recimo) metereoloskih balona ili čak artiljerijom. Jeftina i lako izvodljiva metoda, dostupna i za siromašnije države. Vrlo efikasna po pitanju umanjivanja sunčevog zracenja kada se izvodi sistematski ali dugoročno gledano nesavesna, prljava tehnologija. Problem ovde su 1) slabo istrazeni sekundarni efekti po zivotnu sredinu i zdravlje zivotinja i ljudi, 2) пroblem odmetnutih aviona (rogue planes), 3) nedostatak javnih debata i mali broj naucnih skupova na obu temu – netransparentnost i slaba komunikacija sa predstavnicima drzavnog i civilnog sektora. Takodje ovakav pristup negativno utiče na ozonski omotač što pravi kontraefekat. U nekom dugoročnom pogledu važno je napomenuti kisele kiše i potencijalno smanjivanje PH vrednosti okeana (okiseljavanje).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Zaštita životne sredine

Komentari