Odlomak

1.1.  Problem, predmet i objekt istraživanja

 

Kroz ovaj seminarski rad ukratko ćemo se upoznati sa pojmom retorike, govora i govornog ponašanje, kao i samim pravilima govorništva. Koji je značaj retorike, njen razvoj i vrste govora su samo neki od segmenata koji će se obraditi u ovom radu. Birajući samu temu za seminarski rad, imala sam osjećaj da se o pitanju retorike i govora treba više govoriti i pisati i zbog toga ću pokušati što bolje približiti ovu temu.

 

Retorika, općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije sa praktičnom svrhom uvjerenja sagovornika. Kada govorimo o značenju riječi retorika, u Grčkoj dobija značenja koja je zadržala i do danas a to su:

–          nauka o besjedništvu, odnosno teorija besjedništva (govorništva);

–          skup pravila besjedničke (govorničke) vještine koja tu nauku otvrđuju;

–          sama besjednička vještina, odnosno sposobnost lijepog, slikovitog, dinamičnog i ubjedljivog izražavana[1].

 

Ovo slikovito, dojmljivo, uvjerljivo izražavanje može biti usmeno (javni govor) i pismeno (različiti historijski, politički i književni tekstovi).

 

Imenica rhetor[2], u izvorima se najranije javlja kod Homera. Tek početkom IV vijeka prije nove ere Isokrat koristi riječ rhetoreia[3] a potom počinje da se upotrebljava i pojam rhetorike. Prema nekim mišljenjima, riječ rhetorike je sačinio tek Platon u dijalogu Gorgija, poslije čega taj termin ulazi u najširu upotrebu, pogotovo od Aristotela.

 



[1] Šipka M, Kultura govora, Institut za jezik u Sarejevu, Sarajevo, 2005. godine

[2] Lat. Rhetor što znači besjednik

[3] Lat. Rhetoreia što znači rječitost, elokvencija

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari

Click to access the login or register cheese