4
Na te ravnine projiciramo pod pravim kutom strane predmeta.
Takve projekcije prikazuju se na jednoj ravnini kao tlocrt, nacrt i bokocrt takvog predmeta.
Da bi takav crtež bio potpuno razumljiv na kraju odre
đ
ujemo dimenzije, kote (odnosno
kotiramo stvarne veli
č
ine u centimetrima).
5
Drugi problem je kako velik gra
đ
evinski objekt
č
ija se veli
č
ina mjeri u desecima metara
smjestiti na list papira veli
č
ine nekoliko desetaka centimetara. Da bi prikazali takav objekt crtamo ga u
mjerilu.
Crtati gra
đ
evinu u mjerilu zna
č
i je smanjiti tako da je možemo prikazati na našem listu papira.
Mjerilo na nacrtu ozna
č
ujemo s dva broja I znakom jednakosti izme
đ
u dva broja.
Na primjer: 1 : 100
Prvi broj ozna
č
ava stvarnu dimenziju predmeta.
Drugi broj ozna
č
ava za koliko smo smanjili dimenzije tog predmeta.
Zna
č
i jedan metar u stvarnosti je u nacrtu sto puta manji to jest iznosi samo jedan centimetar.
U slijede
ć
im crtežima je prikazan jedan te isti tlocrt prostorije u raznim mjerilima. Svaki crtež je razne
veli
č
ine ali kote tj zapisane dimenzije su iste.
MJ 1:200 MJ 1:100 MJ 1:50
7
1.3. Važnost dobrog razumijevanja nacrta za svakog graditelja-izvo
đ
a
č
a
Tehni
č
ki nacrti odnosno projektna dokumentacija je jedan nacrt ili skup nacrta koji su direktna
uputa tj radni zadatak po kome izvo
đ
a
č
treba da izvodi dio ili cijelu zgradu.
Ako izvo
đ
a
č
dobro razumije projekt i po takvom projektu izvodi zgradu onda govorimo o
uspješnom izvo
đ
enju dijela ili cijele gra
đ
evine.
Problemi nastaju ako izvo
đ
a
č
ne razumije projekt odnosno ne shvati što je nacrtano na
papiru. Tada se prilikom pripreme i izvo
đ
enja dijele ili cijele gra
đ
evine doga
đ
aju neugodnosti,
nepravilnosi i komplikacije. Kao rezultat nerazumijevanja nacrta i ostalih tehni
č
kih uputa imamo
č
itav
niz problema za sve sudionike u procesu gra
đ
enja a to najviše poga
đ
a korisnike takvih zgrada.
Da bi dobro razumio nacrt izvo
đ
a
č
treba tokom školovanja i kasnije u praksi da razvije
odre
đ
ene sposobnosti odnosno znanja koje
ć
e mu pomo
ć
i da dobro shvati projekte.
1.4. Sposobnosti odnosno znanja potrebne za razumijevanje (
č
itanje) nacrta
Sposobnosti i znanja koje su potrebni za dobro razumijevanje nacrta su prostorni zor, pravila
crtanja nacrta i poznavanje gra
đ
evinskih konstrukcija.
A) Prostorni zor je sposobnost ljudskog mozga da na temelju nacrta na papiru crtanog na dvije
dimenzije (dužina i širina) predo
č
i kako
ć
e taj predmet izgledati u prostoru u tri dimenzije( dužina
širina i visina). Isto takav proces se odvija i u suprotnom smjeru to jest stvari predmet (tri dimenzije)
nacrtati na papiru u dvije dimenzije.
To je važna ljudska sposobnost jer izvo
đ
a
č
i po nacrtima koji su projektanti crtali u dvije
dimenzije mogu sebi predo
č
iti kako
ć
e dio ili cijela konstrukcija izgledati na kraju radova.
Ta sposobnost uvježbava se tokom školovanja na modelima predmeta na kojima se crtaju
tlocrti, nacrti, bokocrti, presjeci i na temelju takvih nacrta dobivamo sliku predmeta. Kasnije se crtaju
tlocrti i ostale projekcije zgrada u odre
đ
enom mjerilu a sposobnost se dalje razvija tokom prakse.
Prostorni zor pomaže i kod boljeg snalaženja tokom izvedbe kompliciranijih objekta. Ponekad
na jednom nacrtu (tlocrtu) zgrade nisu dati svi podaci pa je izvo
đ
a
č
prisiljen tražiti i na drugom
projekcijama ili
č
ak konzultirati projektanta.
Svaki put kad izvo
đ
a
č
dobije više nacrta jedne zgrade (tlocrte, presjeke i pro
č
elja) pomalo se
automatski uklju
č
uje ta sposobnost koja pomaže da izvo
đ
a
č
sebi predo
ć
i kako
ć
e izgledati budu
ć
i
objekt.
Tako i izvoditelji postaju sudionici zamišljenog projekta i lakše uspješno izvode dio ili cijelu
gra
đ
evinu.
B) Pravila crtanja nacrta su pravila koja se moraju pridržavati svi sudionici u procesu izrade
projekta da bi mogli razumijevali ono što je nacrtano (simboli graditeljskih materijala, pokretne i fiksne
opreme, simboli instalacija, pravila kotiranja pojedinih nacrta, mjesta odre
đ
ivanja tlocrta i presjeka,
razumijevanje mjerila itd,)
