Ruska Federacija
Objavio Melika 13. mart 2024.
Objavio filipovicnatasa 04. jun 2015. Prijavi dokument
ISTORIJA VOJVODINE
Plodno zemljiste obilje vode i umerena klima privlacili su ljude u vojvodjansku ravnicu. Mnogi narodi ostavili su tragove, a njihovi medjusobni sukobi, uzajamna prozimanja i uticaji davali su pecat istorijskim razdobljima.
Jos u starije kameno doba (u paleolitu) ljudi su se spustali u ovu ravnicu i kratkotrajno zadrzavali loveci mamute. Prvi zemljoradnici i stocari nastanjuju Vojvodinu u mladje kameno doba (u neolitu), koje traje izmedju 6000. i 3500. godine pre nove ere.
Koriscenje metala pocinje oko 3800. godine pre nove ere. To je izazvalo promene u nacinu zivota i u narednih 1800 godina sve vise dolaze do izrazaja imovinske razlike u praistorijskim zajednicama, dok umesto matrijarhata nastupa partijarhat. Kulture bakarnog doba (eneolita) su se smenjivale. Od bakra su pravljeni ne samo ukrasni predmeti nego i nova vrsta orudja, a takodje i keramika ukrasena duboreznom ornamentikom. I ovde su najzanimljiviji nalazi s Gomolave.
Bronzano doba do pocetka koriscenja gvozdja (halstat) traje izmedju 1800. i 500. godine pre nove ere. Obelezje ovoj epohi dale su mokrinska, vinkovacka, vatinska i belegiska kultura.
Ratnicka plemena Kelta, koja su prodrla iz Zapadne Evrope, donose ovamo latensku kulturu. Posle poraza kod Delfa (278.-279. pre nove ere), jedan deo ovih plemena se gubi, dok se Skordisci, ogranak keltskog plemena Boja, stalno se naseljavaju u medjurecju Dunava i Save. Mladje gvozdeno doba traje od IV veka pre nove ere do prve polovine I veka nove ere. latenska kultura donela je kvalitetnije oruzje i orudje, raznovrsniji nakit i grncariju izradjivanu na grncarskom vitlu. Ljudi su stanovali u dobro utvrdjenim naseljima, kakvo je boli Zidovar u jugoistocnom Banatu. Trgovina se razvijala i kovao se novac koji je postajao merilo vrednosti robe. Trgovalo se i izmedju veoma udaljenih podrucja.
U drugoj polovini I veka pre nove ere u Vojvodinu prodiru Rimljani i osvajaju Srem i juzne delove Banata. I drugi krajevi (Backa i severni Banat), gde su bili Dacani i Jazigi, zahvaljujuci trgovini i drugim kontaktima, bili su pod uticajem rimske kulture. On se osecao u vecem delu Vojvodine skoro 500 godina. Srem je postao vazna rimska provincija s jakom vojnom i civilnom vlascu. Rimljani su sirili pismenost, stvarali gradove, gradili puteve, intenzivirali poljoprivredu, uveli vinogradarstvo na Fruskoj Gori, podsticali trgovinu i zanatstvo, cak su na Dunavu i Savi imali i flotu, sto je bilo od velike vaznosti za ocuvanje vlasti i nova osvajanja.
Grad Sirmijum (na prostoru danasnje Sremske Mitrovice), koji je nazivan “mnogoljudnom slavnom majkom gradova”, postao je krajem III i pocetkom IV veka metropola Rimskog Carstva. Tu su otkriveni ostaci raskosnih zgrada sa freskama i mozaicima, monumentalnog javnog kupatila, prostranog foruma, carske palate. Grad je bio opasan bedemima, a imao je vodovod i kanalizaciju, zatim kovnicu novca, tkaonicu, radionicu za oruzje, hramove, pozoriste, amfiteatar. Sirmijum je rodno mesto rimskih imperatora Aurelijana, Proba, Decija, Trajana, Maksimina i Gracijuma, uzurpatori Ingenius i Realijan su se tu proglasili carevima, a mnogi rimski vladari su u ovom gradu provodili krace ili duze vreme. Sacuvani su i neki ostaci rimskog grada Basijane kod Donjih Petrovaca u Sremu
Krajem VI veka u ove krajeve dolaze Sloveni. U toku visegodisnjeg rata (791-796) Karlo Veliki je unistio avarski plemenski savez i Franacka je pomerila svoje granice do Fruske Gore. Bitne promene u drustveno-ekonomskim odnosima nastale su krajem IX veka kada su s istoka dosli Madjari, progonjeni od Pecenega, i nastanili najveci deo teritorije danasnje Vojvodine, gde su zatekli ostatke Avara, slovensko i franacko stanovnistvo.
U doba seobe naroda naselja su podizana u blizini rusevina antickih gradova. Iz tog perioda sacuvani su brojni predmeti od stakla, zlata, srebra, bronze i gvozdja, koji ukazuju na snazan uticaj vizantijskih centara s juga Balkana. Narocito na avarskom materijalu nalaze se dokazi simbioze srednjovekovne i stare vizantijske umetnicke tradicije. Najpoznatija nalazista iz ovog perioda su kod Kovina, Panceva, Vrbasa, Novog Knezevca, Ade i Celareva. Krajem IX i pocetkom X veka razvijala se u ovim krajevima belobrtska kultura, koju je pretezno negovalo slovensko stanovnistvo.
Tvorac madjarske drzava kralj Istvan I (997-1038), uz pomoc nemackih vitezova i zapadnog hriscanstva, a koristeci se i organizacijom zatecenog i pokorenog slovenskog i drugog stanovnistva, udario je temelje feudalnom sistemu. Sedista vlasti bili su utvrdjeni gradovi iz kojih se gospodarilo i okolnim zemljistem i zavisnim ljudima kojima su bile nametnute teske obaveze. I Backa, Banat i deo Srema bili su pod vlascu ugarske (madjarske) drzave. Srem je cesto menjao gospodare – potpadao je kratko vreme pod Bugarsku, grad Sirmijum je jedno vreme drzao makedonski car Samuilo, cije je carstvo zauzimalo veliki deo Balkana, da bi kasnije dospeo u ruke Vizantije.
Objavio Melika 13. mart 2024.
Objavio kl0g 19. februar 2024.
Objavio kl0g 31. januar 2024.
Objavio Dijana994 25. april 2024.
Objavio mitrovicm993 24. april 2024.
Objavio Dragica Stanisic 24. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.