Odlomak

Izvori prihoda (dohotka) i bogatsva (imovine) stanovništva

Tema koja se obrađuje izuzetno je širok pojam i vidjećemo kroz dalje izlaganje da teoretski imamo mnogo manje vrsta izvora prihoda nego što je to u praksi.
Možemo primjetiti da stanovnici različitih zemalja svijeta imaju različite prihode, odnosno da postoje velike razlike u bogatstvu. Kada se radi o ovakvim razlikama to obično objašnjavamo ekonomskom stabilnošću zemalja kao i prirodnim resursima kojima pojedine zemlje raspilažu, a resursi bitnu utiču na bogatsvo države a samim tim i na standard stanovništva. Takođe postoje i razlike u bogatstvu među stanovnicima iste države, a osnovne razlike su u izvorima prihoda. Pojedinac svoju društvenu poziciju može uporediti sa pozicijom drugih članova društva preko ekonomskih veličina, a to su: prihodi koje stanovnici ostvaruju i imovina kojom raspolažu. “Prihod ili dohodak je ekonomska kategorija kojom se označava ukupna količina novca, koju neki pojedinac prisvoji tokom određenog vremenskog perioda”1. Takođe postoji i izvorni prihodi koji predstavljaju sumu novca, koju prisvoji neki pojedinac bez prihoda koje mu obezbjeđuje država. Kao što u naslovu možemo da vidimo da izvore prihoda čini dohodak, a izvore bogatsva imovina, ali ipak pored dohotka u prihode spadaju i naknade koje obezbjeđuje država (razna socijalna davanja, naknade za vrijeme nezaposlenosti, dječiji dodatci…), ali ove naknade su isključene iz obračuna izvornih prihoda. Ukoliko bi gledali samo izvore prihoda bez naknada koje pruža država, razlike između ljudi bile bi veće. Pružanjem naknada država nastoji da smanji razlike i da putem budžeta izvrši preraspodjelu društvenog bogatsva. Kao što je u naslovu navedeno izvor prihoda je dohodak, a izvor bogatsva imovina, odakle vidimo da izvori prihoda stanovništva mogu biti različiti:

  • prihodi od rada, ove prihode čine plate i razni dohodci od rada, prihodi od preduzetništva (prihodi koji se ostvaruju korištenjem tuđeg kapitala)
  • prihodi od imovine, ove prihode čine kamate koje se ostvaruju na finansijski kapital, profit, koji ostvari preduzeće u vlasništvu nekog pojedinca, dividende, ukoliko on posjeduje akcije nekog preduzeća, rente na iznajmljeno zemljište
  • različite vrste prihoda koje ostvaruju pojedinci zahvaljujući državi, razni oblici transfernog plaćanja (prihodi za nezaposlene, prihodi na malu djecu, socijalna pomoć…). Svi ovi prihodi direktno utiču na kupovnu moć pojedinca, kao i na njihov standard.

“Imovina ili bogatstvo nekog pojedinca određeno je količinom stvari i potraživanja koje on posjeduje”2. U bogatstvo se ubrajaju i materijalne i ne materijalne stvari koje pojedinac posjeduje, kao npr.:kuća,stan, automobil, štedni ulozi u bankama. Sve što nam pripada odnosno što je 100% u našem vlasništvu čini naše bogatstvo, ali pojedinci posjeduju i materijalne stvari koje nisu upotpunosti u njihovom vlasništvu, a to su stvari koje se otplaćuju putem kredita (kuća, automobil…). Sve što otplaćujemo putem kredita ili koristimo neko materijalno dobro koje nije u našem vlasništvu, a ta razlika između imovine i obaveza koje imamo naziva se neto vrijednost imovine i ona je stvarni pokazatelj bogatsva.
Kada posmatramo imovinu pojedinca možemo govoriti o trenutnom bogatstvu jer nam je poznato da se imovinsko stanje mjenja i zavisi od mnogo faktora. Kada su ljudi zaposleni, dio nadnice odnosno dohotka koji primaju mogu da izdvoje za štednju ili ulože u proširenje imovine. Ulaganje u umovinu može biti sa namjerom da se uveća bogatstvo ili da služi isključivo povećanju ličnog zadovoljstva vlasnika. Ukoliko pojedinac uloži dio dohotka za kupovinu poslovnog prostora ili za kupovinu neke mašine za proizvodnju on će u budućem periodu povećati svoje bogatsvo, a ukoliko isti taj iznos uloži u vikendicu ili automobil on povećava lično zadovoljstvo a ne materijalno bogatstvo. Postoje stvari koje mogu da služe u odbe svrhr, recimo automobil može da služi za povećanje ličnog zadovoljstva a isti taj automobil može da služi u poslovne svrhe, odnosno da se njegovom upotrebom obavljaju poslovi koji utiču na povećanje materijalnog bogatstva.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari