Kreditni rizik

UVOD

U savremenim uslovima, pogotovo u uslovima globalnog poslovanja bankarstva prisutni su brojni rizici koji dovode u pitanje pojedinačne bankarske poslove, naplatu ili u krajnjem slučaju promjenu koja utiče na povećanje neizvijesnosti ishoda transakcije, i u cijelini povećavaju neizvijesnost ostvarivanja prihoda banke. Ostvarenje profitabilnosti u uslovima povećane konkurencije kao i rasta rizika postaje izazov za savrijemeni bankarski menadžment. Sa razvojem investicionog bankarstva i sa procesom globalizacije finansijskog sistema, odnosno globalnim poslovanjem banaka, došlo je i do dodatnog uvećanja rizika sa kojim se banke suočavaju u svom poslovanju. Svjetska ekonomska kriza koja je eksalirala tokom 2008. godine samo potvrđuje ovu tezu. S toga se u novim uslovima postavljaju složeni zadaci pred bankarske menadžere posebno na planu kreiranja operativnog koncepta kratkoročne poslovne politike, s ciljem da se obezbjedi kontrola ukupnih rizika.

Globalizacija i nestabilnost finansijskog tržišta, kao i sve veća konkurencija među bankama, zahtjeva od banaka uvođenje inovacija u njihovom poslovanju, kao i u upravljanju rizicima. Sadašnje vrijeme zahtijeva novu poslovnu filozofiju i novi pristup riješavanju poslovnih problema u bankama, kao i procijenu poslovnih rizika, prije samog ulaska u pojedine poslovne finansijske poduhvate. Banka u savremenim uslovima posluje u okruženju drugih banaka, klijenata i ekonomije u cijelini, a sve to unosi elemente rizika u bankarsko poslovanje. Rizici sa kojima se banka suočava su neizbežni i moraju biti procijenjeni, kontrolisani i finansijski neutralisani kako ne bi ugrozili cijelinu poslovanja banke. Ne postavlja se pitanje kako izbeći rizike, već kako upravljati rizicima, sa osnovnim ciljem minimiziranja njihovog uticaja na poslovanje.

Rizici u poslovanju banaka su karakteristika svakog bankarskog posla, tako da ni neutralni bankarski poslovi nisu bez rizika, a osvajanjem novih instrumenata, novih tehnika i strategija, finansijskog inženjeringa, novih bankarskih proizvoda, a naročito finansijskih derivata, lista rizika se neprestano širi.

Za bankare i zajmodavce uopšte, neizvijesnost raste sa promijenama u kamatnim stopama , promijenama depozita i sa nesposobnošću dužnika da vrati kredit, ali i pod dejstvom takvih faktora kao što su deregulacija, te moralni hazard, kao i ulaskom banaka u poslove koji ranije nisu bili tradicionalno bankarski. Pri svemu tome, globalizacija bankarskog poslovanja i trendovi mega spajanja velikih banaka, teraju menadžment banke da identifikuju najvažnije rizike.

To se odnosi, prije svega , na sistemske rizike, i posebno na rizike koji proizilaze iz zaostajanja bankarskog menadžmenta u praćenju poslovanja na nepoznatim, geografski udaljenim prostorima i tržištima i da prati poslovanje sa nepoznatim instrumentima i tehnikama. U najširem smislu riječi poslovni rizici se definišu kao neizvijesnost ili nesigurnost ostvarenja očekivanog ishoda određene poslovno – finansijske aktivnosti.

Ovako shvaćen rizik ima štetne posljedice, pa otuda ekonomski i finansijski racionalni učesnici u poslovnim i finansijskim transakcijama ispoljavaju uvijek averziju prema riziku i teže njegovom eliminaisanju ili bar minimiziranju.

Imajući u vidu da su banke finansijske institucije koje posluju na načelima likvidnosti, rentabilnosti i sigurnosti finansijskih plasmana, proizilazi da je karakter njihovog poslovanja veoma rizičan. Po pravilu, svaka neizvijesnost i neplanirano i iznenadno dešavanje u pojedinim poslovnim aktivnostima banke može se definisati kao rizik. Međutim, imajući u vidu činjenicu da banke posluju specifičnom robom (novcem), samo definisanje rizika u bankarstvu iziskuje nešto uži pristup. Otuda, za bankarski rizik bi se moglo reći da on predstavlja verovatnoću gubitka (smanjenja dobiti) nastalog kao rezultat dejstva neizvijesnih događaja u poslovanju banke.