Odlomak

UVOD

Postoji mnogi oblici i mnogi novi akteri koje smatramo prijetnjom sigurnosti, ali glavni krivac za sve je terorizam koji se siri poput posati cijelim svijetom. Sa promjenama u proizvodnji svjetsko politicko okruzenje dozivjelo je drasticne promjene, sto je vodilo promjeni prirode i strukture konflikta i dovelo do pojave novih aktera medjunarodnih odnosa i novih oblika prijetnje globalnoj i nacionalnoj sigurnosti. Pojavom mocnih nedrzavnih aktera na politickoj pozornici, koji su sposobni djelovati samostalno, ili podrzani od strane lokalne vlade, na prostoru vise drzava, umanjujuci ili eliminirajuci pritom svaki utjecaj drzave, kreirajuci visok stupanj solidarnosti lokalnog stanovnistva prema sopstvenim aktivnostima, te rastom funkcionalnih prijetnji, koje dolaze prije svega kao posljedica globalnog razvoja covjecanstva, struktura konflikta u novom medjunarodnom poretku dramaticno je promijenjena, sto je trazilo i novi odgovor drzave i medjunarodne zajednice po pitanju rjesavanja novog tipa konflikta.

Sam pojam terorizam izveden je iz pojma terror. U doslovnom smislu terorizam znači sijanje straha među političkim protivnicima. Iako politički nesvrhovit i moralno neopravdan jer dopušta sva raspoloživa sredstva, terorizam je u novije vrijeme postao vrlo popularan. Karakteriziraju ga različiti korijeni i oblici – od rasne, vjerske, nacionalne i klasne nesnošljivosti, starog i novog anarhizma, pa sve do separatističkih progona i tendencija, a koriste se razni oblici nasilja: atentati, otmice, sabotaže,…
 

 

NOVI AKTERI I NOVE PRIJETNJE SIGURNOSTI

Fundamentalne promjene koje su se desile u svjetskoj proizvodnji sustinski su utjecale na politicku strukturu i politicke procese u medjunarodnoj zajednici. Tehnoloski i ekonomski razvoj krajem 20. stoljeca dramaticno je promjenio funkcionalnu strukturu i prirodu konflikta u svijetu. Bez obzira sto su mnogi glavni izazovi svjetskom miru ( nuklearni konflikt, konvencionalni sukobi sirokih razmjera, te regionalni medjudrzavni sukobi) bili pomjereni na marginu medjunarodne sigurnosne agende u post hladnoratovskoj eri, sigurnosno pitanje u svijetu znatno je dobilo na kompleksnosti i znacaju i to kako u funkcionalnom tako i u geopolitickom znacenju.

Velike migracije stanovnistva od Istoka ka Zapadu te od Juga ka Sjeveru, sve prefinjenija ekonomska eksploatacija u globalnim razmjerama, sve izrazeniji savez mocnih nacionalnih elita sto vodi sve izrazenijem globalnom intrakomunalnom antagonizmu, pojava slabih i korumpiranih vlada, sve izrazenije jacanje transnacionalnih kriminalnih kartela, ekspanzija globalnog terorizma, sve drasticnije ekoloske promjene, rapidno sirenje infektivnih bolesti koje suvremena medicina jos nije u stanju eliminirati, renesansa nacionalizma i jacanje utjecaja ekstremnog vjerskog fanatizma, znacajno su promijenili funkcionalnu strukturu globalnog konflikta, sto ce imati dramatican uticaj na sigurnosno pitanje u svijetu. Ove promjene u funkcionalnoj strukturi globalnog konflikta, dramaticno su podigle znacaj tzv. konflikta niskog inteziteta u sigurnosnoj politickoj strukturi.

 

 

 

TERORIZAM KAO POJAM I KAO PRIJETNJA SIGURNOSTI

Teror, terorizam, teroristički napadi, riječi koje čujemo skoro svaki dan- šta je ustvari to? Zahvaljujući činjenici da već pola stoljeća nije prošao niti jedan jedini dan, a da nije eksplodirala neka paklena naprava u nekom dijelu svijeta, postaje očito da je terorizam jedan od najvećih problema današnjice. Terorizam određuje ritam naše svakodnevnice, ali i međunarodne odnose; očito je da nijedna zemlja više nije imuna na ovu veliku opasnost o kojoj se svakodnevno govori i piše. Međutim, terorizam i ideologije koje ga opravdavaju nisu djeca samo savremenog svijeta; one u današnje vrijeme imaju samo pojačanu važnost i mogućnosti.

Sam pojam terorizam izveden je iz pojma terror. U doslovnom smislu terorizam znači sijanje straha među političkim protivnicima. Iako politički nesvrhovit i moralno neopravdan jer dopušta sva raspoloživa sredstva, terorizam je u novije vrijeme postao vrlo popularan. Karakteriziraju ga različiti korijeni i oblici – od rasne, vjerske, nacionalne i klasne nesnošljivosti, starog i novog anarhizma, pa sve do separatističkih progona i tendencija, a koriste se razni oblici nasilja: atentati, otmice, sabotaže,… Treba reći kako je o terorizmu kao vrlo složenoj društvenoj pojavi, teško govoriti. Za potrebno višeslojno razmišljanje trebalo bi izdvojiti puno vremena, usporedno istraživati iz više oblasti.

 

 

 

Terorizam kao globalni izvor ugrožavanja

Kao jedan od najopasnijih problema s kojim je suočen suvremeni svijet, terorizam predstavlja interes mnogih znanstvenika, teoretičara, političara, novinara, profesionalnh pripadnika obavještajnih, sigurnosnih, vojnih i policijskih institucija, koji pokušavaju odgovoriti na pitanje: što je to terorizam? Ovisno o kutu promatranja i istraživačkom interesu, svaki od autora različito definira pojam terorizma. Općeprihvaćena generička definicija terorizma ne postoji. Ipak, zajedničko svim definicijama jest, da je u osnovi terorizma primjena terora odnosno nasilja kao sredstva za ostvarenje ciljeva .

Unatoč postojanju širokog istraživačkog interesa, različiti pogledi na terorizam i njegova složenost, onemogućili su postavljanje opće teorije terorizma i njegovo jednoznačno definiranje. Time je terorizam ostao, još uvijek, do kraja neobjašnjen fenomen, što ostavlja prostor za njegovo različito interpretiranje ili prikazivanje nekih drugih pojava kao terorizam.

Prvo, terorizam koristi nasilje kao sredstvo, nasilje nije krajnji cilj, već sredstvo za ostvarenje cilja. Drugo, u okviru terorizma nasilje predstavlja prijetnju, nasilje se ne koristi izvan okvira koji trebaju zadovoljiti odnosno poduprijeti takvu prijetnju. Treće, teroristički akti imaju psihološki učinak, kao posljedicu izazivaju emocionalni odgovor šire populacije. Proizvodnja straha je sredstvo kojim terorizam utječe na političke promjene. Strah usmjeren spram šire populacije, a ne nasilje usmjereno protiv vlasti, je čimbenik koji utječe na političke promjene. Četvrto, nasilje koje koriste teroristi nije usmjereno spram trenutnih žrtava, već protiv širih masa koje nisu trenutne žrtve (Ustvari, to predstavlja prijetnje izvoñenjem budućih terorističkih akata, što ima znatan psihološki učinak u relaciji sa ciljevima terorista i postizanjem političkih promjena.

Zastrašivanje izvođenjem budućeg terorističkog akta ima veći psihološki učinak od straha zbog trenutno izvedenog. Buduće zastrašivanje uključuje fizičke prijetnje, ali i prijetnje političkoj, socijalnoj, ekonomskoj i psihološkoj stabilnosti i zadovoljstvu ljudi. op. a.). eto, konačni ciljevi terorizma imaju političku svrhu. Bez obzira na postojanje i drugih ciljeva, srž terorizma je postizanje političkih promjena. Korak dalje k potpunijem i dubljem razumijevanju terorizma predstavlja njegovo promatranje s različitih motrišta. Umjesto traženja jedinstvene definicije tako složenog fenomena kao što je terorizam, pojedini autori smatraju da je, glede kvalitetnog objašnjenja, korisnija identifikacija karakteristika terorizma.

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari

Click to access the login or register cheese