Predrasude

UVOD
Predrasuda je unaprijed donesen sud ili mišljenje o čemu što se dovoljno ne poznaje niti se temeljito i kritički proučilo, odnosno prije iskustva. Obično je to proširen i ustaljen, unaprijed postavljen stereotipan stav, zasnovan na nedokazivim tvrdnjama i lažnim autoritetima o pripadnicima drugih religija, etnija, nacija i dr., ali i zaziranje od čega utemeljenog na drugačijim običajima ili navikama. Predrasuda se može definirati kao “stav koji čini neku osobu sklonom da misli, osjeća, percipira i djeluje na povoljne ili nepovoljne načine prema nekoj grupi ili pojedinim članovima te grupe”.
Objekti predrasude i diskriminacije bili su, i još uvijek jesu vjera, rasa, etničke manjine, spol, mentalna i tjelesna oštećenja, itd. Sredstva priopćavanja svakodnevno izvještavaju o vrlo raširenim slučajevima zlostavljanja osoba od strane drugih osoba ili jedne grupe od druge grupe ljudi. Povijest čovječanstva puna je užasnih i zastrašujućih događaja, masovnih pokolja koji su nastali zbog predrasuda, i ono što deprimira jest to što se čini da su predrasude i diskriminacija nepromjenjive osobine civiliziranog društva i vjerojatno je da će tako i ostati. Pretpostavka je da predrasude nisu opravdane budući da ne postoje ni logičke niti znanstvene osnove za to da jedna osoba ili grupa ljudi kategorizira sebe bilo kao inferiorne ili superiorne drugoj osobi ili grupi ljudi.

Predrasuda može neku osobu učiniti sklonom da se ponaša ili na povoljan ili na nepovoljan način, budući da se to može pokazati kao davanje prednosti samome sebi ili vlastitoj grupi i kao pokušaj da se naškodi drugoj grupi. Ponašanje koje proizlazi iz predrasudnih stavova može poprimiti, i stvarno poprima, raznolike oblike koji rezultiraju različitim stupnjevima nepravednih postupaka.
U najširem značenju predrasude su tvrdnje uz koje se pridružuju uvjerenost u njihovu tačnost – iako te tvrdnje nisu potkrepljene činjenicama niti zasnovane na argumentima nego su donesene bez prethodnog provjeravanja njihove tačnosti i bez prethodnog razmišljanja o tome.

• Predrasude su sudovi koji se donose bez prethodnog rasuđivanja.
• Predrasude su negativan stav ili niz stavova prema svima ili o večini članova neke grupe.

Prema teoriji realnog sukoba, predrasude su neminovna popratna pojava stvarnog sukoba izmedu grupa oko ograničenih resursa koji uključuju ekonomska dobra, moć ili status. Natjecanje za resurse vodi omalovažavanju i diskriminaciji natjecateljske vanjske grupe.

TEORIJE O PORIJEKLU PREDRASUDA
Određeni stil odijevanja, glazbe, mjesta na koja se izlazi često izazivaju predrasude drugih ljudi,osobito odraslih. Vicevi o glupim plavušama, policajcima, tupavim manekenkama, lijenim Crnogorcima i škrtim Bračanima samo su dio generaliziranja određene skupine ljudi.
Ima više pokušaja objašnjenja izvora i porekla predrasuda. Teorije o predrasudama nastale su na osnovu najviše proučavanog fenomena etničkih i rasnih predrasuda a ima ih šest.

Teorije opravdane reputacije
Prvu grupu činile bi teorije opravdane reputacije (earned reputation). U osnovi je naklonost prema pojedinim narodima i neprijateljstva prema različitim grupama gdje leže stvarne razlike između tih naroda i grupa i realna suprotnost između njihovih osobina. Predrasude prema pojedinim manjinama postoje zbog toga što pripadnici tih manjina posjeduju lične osobine koje predstavljaju opasnost za društveni i ometaju društveni napredak. Takva shvatanja zastupaju, prije svega, pristalice različitih rasističkih koncepcija. Prema mišljenjima pristaša rasizma rase trebaju živjeti odvojeno. Pristaša rasizma je rasist.
Na odvajanju se bazirao npr. sustav apartheida u Južnoafričkoj Republici i isključivanje crnaca iz političkih prava na jugu SAD-a, koje se nakon ukidanja ropstva 1865. zadržalo sve do 1960-ih godina.

Ovo je neprihvatljivo jer nema nijedne osobine ličnosti kod ma koje grupe i po kojoj bi se oni razlikovali od svih članova neke grupe, nacije ili rase. Danas se diskutuje o postojanju konzistentnih fizičkih razlika između tzv. rasa, a sasvim je sigurno da psiholoških razlika nema.