Preostala sposobnost za rad

1. Uvod – definisanje i glavne karakteristike
Radno i socijalno pravo se bavi regulisanjem pravnih odnosa koji nastaju u različitim sutuacijama u ovoj grani prava. Jedno od tih prava jeste i pravo po osnovu preostale sposobnosti za rad.
Ovo pravo, tačnije prava biće tema ovog seminarskog rada. Obrađeno će biti utvrđivanje pojma preostale sposobnosti za rad, koje obuhvata definisanje pojma i glavne karakteristike , potom prava koja su vezana za preostalu sposobnost za rad, koja koriste osiguranici i lica koja su nosioci tog prava, te način ostvarivanja tih prava, naravno, po važećim zakonima Republike Srpske.

Prava po osnovu preostale sposobnosti za rad jesu u suštini prava po osnovu invalidnosti, stoga je bitno definisati sam pojam invalidnosti . Invalidnost se definiše kao smanjenje ili gubitak radne sposobnosti usljed promjena u zdravstvenom stanju lica u odnosu na prethodno obavljani posao. To stanje biva prouzrokovano povredom na radu ili van rada, profesionalnom bolešću ili bolešću čije se posljedice ne mogu otkloniti liječenjem. Takođe se definiše i prestala sposobnost za rad kao smanjenje sposobnosti za rad prouzrokovano navedenim uzrocima pri čemu osiguranik može da vrši drugi posao uz puno radno vrijeme, sa uslovom da izvršavanje radnih obaveze ne utiče na zdravstveno stanje osiguranika. Nevažno je da li je osiguranik imao ili nije prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju.

U vršenju radnih obaveze lica dospjevaju u različite situacije koje za posljedicu imaju nerijetko određeni gubitak radne sposobnosti. Prestala sposobnost za rad predstavlja situaciju kada lice iz razloga takstativno navedenih u zakonu nije u mogućnosti da vrši svoj prethodni posao, ali jeste u stanju da vrši drugi posao, koji se određuje na osnovu procjene radne sposobnosti datog lica.
Osnovni zakon jeste Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranja koji u nizu članova daje definiciju te klasifikaciju i obim ostavarivanja gore pomenutih prava.

Seminarski rad će pratiti i analizirati regulisanje ovih prava na način kako je regulisano u samom zakonu koji se primjenjuje od 2013. godine.

2. Uzroci smanjenja radne sposobnosti
Povreda na radu je svaka povreda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizičkim ili hemijskim djelovanjem uzročno vezana za obavljanje poslova na kojima osoba radi.

Povreda može biti uzrokovana i naglim promjenama položaja tijela, njegovim iznenadnim opterećenjem ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma. U povredu na radu spada i bolest koja je nastala kao posljedica nezgode ili neke više sile tokom rada kao i povreda nastala na redovnom putu od stana do radnog mjesta i obratno.
Povredom na radu smatra se i :

1. Povreda koju osiguranik pretrpio na redovnom putu od stana do mjesta rada i obrnuto, na putu preduzetom radi izvršenja radnih zadataka i na putu preduzetom radi stupanja na rad.

2. Povreda osiguranika nastalo kao isključiva posljedica nekog nesrećnog slučaja ili više
sile, za vreme obavljanja poslova odnosno radnih zadataka ili u vezi sa njima.

Povredom na radu može se smatrati samo povreda izazvana obavljanjem posla pod
uslovom da postoji i vremenska i prostorna povezanost sa obavljanjem tog posla.

Navedeni slučajevi, koji se smatraju povredama na radu, mnogo su širi od onih na koje se može uticati primjenom pravila zaštite na radu na radnom mjestu. Pravila zaštite na radu uglavnom će se odnositi na sprečavanje slučajeva opisanih povreda.
Zato svaki poslodavac odnosno osoba koju je on ovlastio, mora biti upoznat i s ostalim slučajevima koji se smatraju ozljedama na radu, kako bi zaposlenik ostvario i ostala svoja prava.