Procedura osnivanja firme

UVOD

U današnjem modernom menadžmentu odluke se vrlo često donose u kompleksnom i promjenjivom okruženju. U takvom okruženju situacije se mijenjaju iznenada, događaji nemaju zajedničkog naziva i menadžment je često u situaciji da probleme ne može riješiti postojećim strateškim i operativnim odlukama. Vrlo često uzroci problema se loše razumiju, što organizacijsko odlučivanje čini ravnim hazarderstvu.
Tradicionalna psihologija dugo je smatrala da se ljudi kod donošenja odluka ponašaju kao savršeno racionalni akteri. Oni prikupljaju i kombinuju sve moguće informacije kako bi odluka koju donose predstavljala najbolje moguće rješenje. Ovakav model u literaturi zvan savršena racionalnost pri donošenju odluka, našao je svoju teoretsku potporu i u klasičnoj ekonomiji.
Ovaj rad sastavljen je iz IV poglavlja, a ta poglavlja su sljedeća:
U prvom poglavlju nastojala sam detaljnije razraditi pripreme za osnivanje firme, provjere vlastitih predispozicija i sposobnosti poduzetnika, talenat za poduzetništvom, poduzetnički kvaliteti kao uslov ka uspješnom biznisu i kako se dolazi do definitivne odluke o vrsti biznisa kojim se želimo baviti.
U drugom poglavlju sam detaljno obradila biznis plan sa  opštim primjerom biznis plana, odnosno ukazala sam na elemente biznis plana, dokumente koja su potrebna za izradu biznis plana, metodologiju izrade biznis plana.
Treće poglavlje se odnosi na administrativne procedure osnivanja firme, odnosno na opšte vidove organizaciono-pravnih okvira firme i koje su to administrativne obaveze firmi koje se žele registrovati kao privredno društvo. Dati su primjeri pravnih oblika firmi u tržišno razvijenim zemljama.
Četvrto poglavlje opisuje i privredna društva, odnosno: karakteristike i oblike privrednog društva, registracija privrednog društva, prijava upisa u registrar, pravno zastupanje privrednog subjekta, vrste privrednih zastupnika i imovinske obaveze privrednog društva.

II. PRIPREME ZA OSNIVANJE FIRME
1. Provjere vlastitih predispozicija i sposobnosti

U poslednje vrijeme biti poduzetnik ne znači više uživanje od plodova (uglavnom nelegalnog) rada i rada u sivoj ekonomiji, već polako zakoni tržišne ekonomije na površinu istiskuju samo najbolje i one koji igraju po pravilima koje nameće tržište.  Vlasnici malog biznisa prinuđeni su da rade više i upornije, imaju manje slobodnog vremena i manje zadovoljstava koji ih ispunjavaju. Sve ovo se uveliko odražava na porodični zivot, druženje s prijateljima, a da ne govorimo o tome da slobodnog vremena za razna zadovoljstva i ispunjenja praktično ne postoje.

Pitanje koje se postavlja stručnjacima, a tiče se društvenog života vlasnika malog biznisa, i generalno, svih zapošljenih s viškom radnog vremena, jeste kako uskladiti posao s porodičnim i društvenim obavezama. Pitanje je koje na Zapadu nije, a vjerujemo ni neće biti riješeno u skorije vrijeme zbog najčešćce zahtjeva poslodavaca i postavljanja profita kao jedinog cilja poslovne organizacije koji zapošljeni mora da prihvati.

Jedan od bitnijih činilaca prilikom pokretanja malog (ili srednjeg) biznisa jeste i samostalnost jer ona znači mnogo budućim poslovnim ljudima koji imaju slobodu donošenja različitih odluka ili ispunjenja određenih ciljeva. Autonomija u pogledu odlučivanja i djelovanja donosi mnogo čovjeku s psihičke strane ličnosti i može mnogo da mu znači u budućem bavljenju poslom koji je započeo.

S druge strane, samostalnost ne sme nikada da znači postajanje robom loših navika koji može dovesti do propasti biznisa, konflikata ili raznih zakonskih posljedica. Takođe, biti samostalan ne znači i ne prihvatati mišljenja i stavove drugih, i ne odgovarati na želje i potrebe zapošljenih.

Za one koji tek započinju biznis, očekivanje jednostavnih, ali i značajnih promjena u životu je normalno. Jednostavno, samo onaj koji misli da mu se u životu neće ništa promijeniti kada započne mali biznis, u potpunosti griješi. Poslije započinjanja biznisa, život se u potpunosti mijenja i dok firma ne stane na noge, događa se mnogo nepredviđenih stvari koje povećavaju nivo holesterola u krvi, a smanjuju broj slobodnih sati. U tom trenutku, veoma bitna stavka u okruženju vlasnika malog biznisa jeste podrška porodice, prijatelja i najbližih koja može mnogo da znači u pogledu prilagođavanja novoj sredini, iskušenjima i radnim zadacima.

Tacna je i izreka da “iza svakog uspesnog muskarca stoji zena”, ali se u poslednjoj deceniji moze nastaviti sa “iza svake uspesne zene stoje dva muskarca” (misli se na muza i sina).

Za uspješno započinjanje i bavljenje biznisom nije dovoljno samo da nešto znamo raditie i imati prostor u kome možemo raditi. Bez ispitivanja poslovne ideje sa aspekta tržišta, odnosno utvrđivanja da li za određeni proizvod ili uslugu postoji tržište, a time i ekonomska opravdanost bavljenja određenim poslom, šanse da uspijemo nisu mnogo velike. Jedno od osnovnih pravila za započinjanje biznisa po mojem mišljenju bi moglo glasiti: ako neki proizvod ili usluga nema dovoljan broj kupaca i ako ne mogu da se pokriju troškovi poslovanja i ostvari dobit  – od tog biznisa treba odmah odustati.