Psihologija mišljenja

SAŽETAK

Mišljenje, kao jedan od osnovnih pojmova u psihologiji, ima nekoliko definicija koje se međusobno nadopunjuju i upućuju na to da je pojam mišljenja mnogo širi od onoga kako se upotrebljava u svakodnevnoj komunikaciji. Kroz ovaj seminarski rad, izložio sam najprihvaćenije definicije pojma „mišljenje“, kako bih na taj način pokazao širinu i složenost samog fenomena u psihologiji. Nakon toga, nabrojao sam i obrazložio tipove mišljenja, misaoni proces, te naveo primjere poznatih ogleda nastalih kroz historiju psihologije, a koji su koristili praktične situacije kako bi pokazali šta je mišljenje zapravo i koji je njegov značaj u psihologiji.
Kao zaključak se nameće to da je oblast psihologije koja se bavi mišljenjem živa, dinamična i sklona prihvatanju novih opcija koje bi dodatno pojasnile proces mišljenja i nastanka misli u psihologiji.

Ključne riječi: misao, mišljenje, operiranje simbolima, usmjerenost mišljenja, uviđanje odnosa, zaključivanje, sud, rješavanje problema

UVOD

„Što više čovjek meditira na dobrim mislima, bolji će biti njegov svijet i svijet u cjelini.“(Konfučije)

Od antičkog razdoblja do danas, ljudi su se pitali kako i zašto mislimo, kakav je to proces, gdje se odvija, da li su misli nešto što se u nama stvara ili nešto što upijamo, kako to da neki ljudi imaju isto mišljenje, a neki ne?
U općem smislu, misli i mišljenje su psihološke funkcije koja nam omogućavaju da putem misaonih operacija određujemo svojstva pojava i otkrivamo odnose među  njima. Mišljenje (ili tok mišljenja) je mentalni proces koji se odlikuje rasuđivanjem i zaključivanjem, odnosno shvatanjem uzročno-posljedičnih veza između različitih pojmova. Misao (odnosno sadržaj mišljenja) se redovno očitava u nekom sudu ili tvrdnji (http://sr.wikipedia.org/wiki/Misao). U filozofiji se obično pretpostavlja da su ljudi okarakterisani racionalnošću, a najočiglednije ispoljavanje racionalnosti je sposobnost mišljenja. Zbog složenosti i uslovljenosti emocionalnim i drugim faktorima razlikujemo: konkretno i apstraktno, logično i nelogično, magijsko i arhaično mišljenje (http://www.thefreedictionary.com/thought). Nije svako mišljenje jezičko, npr. mišljenje šahiste, umjetnika i slikara.Misao, koja uključuje i opažajne podatke, ne proizilazi samo iz stvarnosti, nego na nju i djeluje. Mišljenje je slijed misli upravljenih na pronicanje stvarnosti, a samim tim i na njeno mijenjanje (http://www. macmillandictionary.com/dictionary/british/thought).Šeling je tvrdio da je misao “nezavisna moć koja za sebe dalje djeluje”, i da je “stvorena od duše”. Fender, logičar fenomenološke orijeritacije, svoju osnovnu koncepciju zasniva na razlikovanju misli (predmet logike) i mišljenja (predmet psihologije).Jovan Kronštatski, smatra da ljudska misao neograničeno teče zahvaljujući tome što postoji neograničeni misleći duh te piše: “Mi možemo da mislimo zato što postoji bezgranična misao kao što i dišemo zato što postoji bezgranično prostranstvo vazdušno.” (http://www.brainyquote.com/quotes/keywords/thoughts.html) Šta je zapravo misao ako sumiramo sve ove stavove? Misao se može definisati kao relativno trajna, stabilna i stečena organizacija pozitivnih i negativnih emocija, vrednovanja i reagovanja prema nekom objektu.