Vrste kreditnih svopova

UVOD

Finansijski derivati predstavljaju izvedene hartije od vrijednosti, kojima se trguje na razvijenim tržištima. Nazivaju se izvedenim hartijama od vrijednosti pošto se kreiraju na osnovu neke druge aktive i njihova osnovna uloga je zaštita od rizika, tj. smanjenje i eliminisanje štetnih posljedica nekog finansijskog rizika. Osim toga, derivati se mogu koristiti za stvaranje špekulativnih pozicija na različitim segmentima novčanog tržišta, tržišta deviza, tržišta obveznica i tržišta nekretninama.

Najpoznatiji finansijski derivati su fjučersi, forvardi, opcije i svopovi.

Kao jedan od finansijskih derivata javljaju se svop poslovi, koji predstavljaju ugovor između dvije strane o zamjeni periodičnih plaćanja u toku određenog vremenskog perioda.Taj vremenski period se kreće od dvije do pedeset godina. Za razliku od mnogih drugih derivata, svopovima se ne trguje na berzi, već se transaktuju neposredno između partnera ili sa investicionim bankama koje nastupaju kao posrednici. Pošto je njihovo korištenje u bankarskoj industriji Bosne i Hercegovine u začetku, ovaj rad ima za cilj da prezentuje pojam svopova,te osnovne koncepte kreditnih ili default svopova koji su osnovni predmet istraživanja u ovom radu. Kreditni ili default svop poslovi ili skraćeno CDS predstavljaju jedan od karakterističnih finansijskih, kreditnih derivata kojim se pružalac kreditne zaštite obavezuje da će korisniku kreditne zaštite izmiriti gubitak u slučaju neizmirenja obaveze dužnika.

1. POJAM I KARAKTERISTIKE SVOP POSLOVA

Svop (swap) je engleska riječ, koja označava “zamjenu” i njome se uglavnom obuhvataju razni aranžmani zamjene jedne aktive za drugu aktivu. Svop aranžman se definiše kao ugovorna transakcija u kojoj dvije ili više ugovornih strana (transaktora) razmjenjuju instrumente u istoj ili nekoliko različitih valuta za unaprijed definisan vremenski period i po unaprijed definisanoj kamatnoj stopi. Nakon zaključenja transakcija između ugovornih strana, vrši se zamjena isplate kamate jednog kvaliteta i jedne vrste za isplatu kamata drugog kvaliteta i druge vrste.

Važno je istaći da se prilikom svop ugovora ne vrši zamjena dugova, nego isplata kamata po datom dugu.

Vrijeme nastanka svop ugovora (swaps) jesu sedamdesete godine XX vjeka – period kolebanja kamatnih stopa i deviznih kurseva, kada se javila potreba da investitori koji su izloženi naglim promjenama kamatnih stopa i deviznih kurseva izvrše transfer rizika.

Dvije strane svopa se obično nazivaju “komponente“. Osnovna hartija od vrijednosti na kojoj se baziraju plaćanja komponenti može biti kamatna stopa, valuta, kapital, kapitalni indeks, roba, kreditni rejting, neizvršenje po kreditu ili bilo koja druga referentna aktiva ili subjekt. Otuda su svopovi raznovrsne finansijske strukture, u pogledu ročnosti i pokrivenosti tržišta, što ih čini atraktivnom investicionom strategijom. Osnovna uloga svopova je ograničavanje i osiguravanje od valutnih rizika i rizika promjene kamatnih stopa ali i rizika kreditnog neizvršenja.

Osnovna struktura svop aranžmana je relativno jednostavna. U svop aranžmanu ugovor  predviđa jednu realnu ili hipotetičku razmjenu na početku i završnu razmjenu na kraju

svop aranžmana. Svop aranžman počinje od efektivnog datuma, a završava se na dan prekida ili dospijeća. Ugovori o svop poslu se zaključuju na period od 3 do 10 godina i uobičajeno je da se dogovaraju telefonom uz dostavljanje manje dokumentacije.

Osnovna svrha svop poslova je smanjenje troškova, eliminisanje rizika deviznog kursa i rizika kamatne stope, kao i upravljanje aktivom i pasivom kroz zamjenu, a ne trajnu prodaju ili kupovinu finansijske aktive ili otplatu neke obaveze.

Dželetović M.(2008),Finansijska tržišta i instrumenti,Beograd,str.123-124