Stres i uticaj savremenog života na njegovu pojavu

UVOD
Termin stres upotrebljavao se i prije pojave znanosti. U XIV stoljeću njime se označavaju teškoće, tegobe ili nesretne okolnosti. U znanstvenu upotrebu prvi put ulazi u kontekstu fizikalnih znanosti u XVII stoljeću, dok se u XIX stoljeću na njega nailazi i u medicini, gdje se o stresu raspravlja kao o uzroku bolesti.
Riječ stres vodi porijeklo iz srednjovjekovnog engleskog jezika – stress, to stress. Hans Selye je popularizovao riječ stress, objavivši 1956. godine knjigu “Životni stres”. Selye je stres vidio kao nespecifičnu posljedicu (fizičku ili psihičku) bilo kakvog zahtjeva organizma, a koji nadilazi adaptacijske mogućnosti samog organizma. Fiziolog Bernard je govorio o važnim elementima procesa stresa: unutrašnja sredina organizma i neprekidna aktivnost organizma da taj unutrašnji milje organizma održi konstantnim, a američki fiziolog Cannon uvodi i pojam homestaza koji predstavlja kodiranje fiziološkog procesa koji održavaju postojanim stanje organizma i tako nastaju različita shvatanja pojma stres.
Sve do četrdesetih godina dvadesetog stoljeća u literaturi o stresu uglavnom se govori o fizičkom stresu. Tek tada se javlja pojam psihičkog stresa. Razlika između fizičkog i psihičkog stresa leži u tome što je kod prvog stanje pojedinih organa i tkiva određeno stupnjem štetnosti vanjskih podražaja, dok pojam psihički stres podrazumijeva procjenu značenja , opasnosti, prijetnje i izazova koji dolaze iz okoline.
Dakle, u psihološkom smislu stres je stanje koje nastaje kad su ljudi suočeni sa događajima koje smatraju prijetećim za svoju dobrobit ili koji od njih traži ulaganje posebnih napora kako bi udovoljili zahtjevima koji se pred njih postavljaju.
1.Stres

Stres je odgovor našeg tela i uma na nešto što uznemirava njihovu prirodnu ravnotežu. Odgovor na stresne događaje kod ljudi potiče još iz davnih vremena, kada je život bio stalna borba za opstanak. Dobar primjer stresa je način na koji reagujete kad ste preplašeni ili se nalazite u opasnosti. Vaše nadbubrežne žlezde luče adrenalin – hormon koji aktivira odbrambene mehanizme vašeg organizma: srce radi brže, krvni pritisak raste, mišići se zatežu, očne zjenice se šire. Ovaj sklop reakcija – nazvan “bori se ili bježi” usredsređuje sve tjelesne sisteme na prijeteću opasnost i pomaže vam da preduzmete sledeći korak,da se oduprete opasnosti ili pobjegnete. Nisu svi stresni događaji toliko iznenadni ili očiti kao fizička ugroženost. Svaki izazov koji nas potpuno obuzme, kao teška bolest, smrt člana porodice, gubitak posla ili voljene osobe može da bude toliko stresan opterećujući da onemogući naše fizičko ili psihičko funkcionisanje.
2.Uzroci stresa
Stresori su bilo vanjska zbivanja bilo unutarnji poticaji koji nas dovode u stanje stresa. Stanje stresa je svako stanje u kojem na bilo koji način (fizički, psihički ili socijalno) osjećamo ugroženo ili procjenjujemo da su ugroženi naši bližnji. U potencijalno stresnim situacijama pojedinac prvo procjenjuje da li će se sam moći suočiti sa stresnom situacijom, a zatim koliko socijalne podrške može pri tome očekivati. Tek ako su obje procjene negativne situacija se doživljava kao stresna. Važno je znati da nije svaki uzbudljivi događaj i stresor. Isto tako isti stresor ne mora jednako uticati na različite ljude, niti na istu osobu u različito vrijeme.