Studija izvodljvosti izgradnje žičare Trebević

IZVRŠNI SAŽETAK
1. Studija izvodljivosti gradnje Trebevićke žičare pokazala je da postoje društveni, ekonomski, pravni, tehnički, prostorni, financijski i organizaciono – upravljački preduvjeti za izgradnju TŽ. Studija je sa visokom pouzdanošću istražila i razvila tehničku koncepciju realizacije projekta, načine njegovog financiranja, marketing koncept projekta, pravne aspekte i radnje koje treba poduzeti, prostorne i organizaciono-upravljačke aspekte projekta, dajući istovremeno i kritičke ocjene i sugestije za dalje poboljšanje tehničke dokumentacije i poduzimanje potrebnih aktivnosti za dalji rad na pripremama projekta za realizaciju. Studija je istražila društvenoekonomske i tržišno-financijske aspekte projekta i našla da postoji visoka društveno-ekonomska opravdanost projekta, dok je tržišno-financijska efikasnost nezadovoljavajuća. Imajući to u vidu ključni nalaz studije je da TŽ ima sve potrebne elemente izvodljivosti i da je treba realizirati kao javni projekt.
2. U toku izrade ove studije bila je prisutna dilema da li se sa postojećim nivoom pripremljenosti tehničke dokumenatcije može ići na izradu studije izvodljivosti ili bi trebalo raditi studiju
predizvodljivosti. Razlozi za takvu dilemu bili su u tome da nije bilo čvrstih dokaza o potrebi povećanja kapaciteta TŽ sa 400 na 1.000 putnika na sat, što ima svakako izravan utjecaj na
predračunsku vrijednost projekta, a samim tim i na uvjete i izvjesnost njegove realizacije. Međutim, kako je i u ugovoru o izradi studije bilo definirano da se radi o studiji izvodljivosti, a
kako je Naručilac studije, i nakon ukazivanja na okolnosti pitanja kapaciteta TŽ ostao pri rješenjima iz idejnog projekta, konačan koncept studije je studija izvodljivosti.

3. Istraživanja marketinga TŽ pokazala su da TŽ predstavlja turističku atrakciju samu za sebe i element turističke destinacije Trebevića i Grada Sarajeva. TŽ ima snažno prisutne kulturološke, tradicijske, prostorne i edukacijske elemente u svom marketinškom pozicioniranju prema potencijalnim tržišnim grupama koje čine domaći i strani turisti i građani Sarajeva. Primarna istraživanja obavljena on-line anketom na uzorku od 400 ispitanika, uglavnom mlađe populacije dobi do 35 godina, pokazala je da postoji snažna emotivna veza građana Sarajeva sa Trebevićem i da će TŽ omogućiti novi i bogatiji sadržaj u korištenju potencijala Trebevića.
4. Organizaciono-upravljački aspekt TŽ polazi od toga da se tijekom gradnje TŽ može organizirati jedinica za implementaciju projekta, kao organizacioni dio u okviru Grada. Mnogo je složenije pitanje organizacije TŽ u fazi operativne eksploatacije, jer se tada zahtjeva čvršća organizaciona struktura u skladu sa pozitivnim zakonima. Jedno od mogućih rješenja je prenošenje izgradnje žičare u strukturu neke od javnih kompanija koje sada funkcioniraju na KS.
5. Grad Sarajevo ima institucionalno-pravnu osnovu za pokretanje investicije na TŽ, za poduzimanje potrebnih radnji na osiguranju izvora financiranja i vođenje investicije do njenog
okončanja, te mogućnosti da organizira javno poduzeće za eksploataciju izgrađenog objekata. Međutim, studija ukazuje da se zbog dominantnih izvora financiranja kroz grant Kantona
Sarajevo i malog udjela izvornih prihoda, Sarajevo suočava sa velikim rizicima financiranja ovako zamašnog projekta. Ukupna ulaganja u TŽ kreću se oko 16 mil. KM, a izvori financiranja
obuhvaćaju javne izvore: sredstva budžeta Grada Sarajevo, sredstva namjenskih grantova općina na području Grada i Kantona Sarajevo, sredstva IPA Evropske Unije i sredstva kredita
čiji bi nosilac bio Grad.
6. Nalaz studije koji pokazuje da TŽ u operativnoj eksploataciji u prvih deset godina ima gubitak od oko 3,5 mil. KM pokazuje da se Sarajevo može suočiti sa problemom subvencioniranja tih gubitaka iz budžeta, što bi ograničavalo njegove razvojne kapacitete. Zato se predlaže solucija prenosa izgrađenog objekta na upravljanje Kantonu Sarajevo, koji ima veće budžetske
kapacitete za subvencioniranje ovog objekta ili davanje TŽ u koncesiju nakon njene izgradnje. Nesumnjivo je da TŽ sama za sebe mora biti javni objekt, ali je čvrst nalaz studije da taj javni
karakter, koji podrazumijeva subvencioniranje poslovanja TŽ, ne može i ne treba osiguravati Grad Sarajevo.