Sustav motiviranja i nagrađivanja radnika

Uvod
U menadžerskoj teoriji je velika pozornost posvećena poticanju zaposlenika na bolje rezultate jer jedino sa izgradnjom kvalitetnog motivacijskog sustava se može pomoći organizaciji da poveća svoju konkurentsku sposobnost i vrijednost.

U današnje vrijeme velika poduzeća provode razne motivacijske tehnike za stimuliranje i poticanje boljeg rada svojih zaposlenika. Iako je vrijeme velike ekonomske krize, i dalje postoji ulaganje u jedan neiscrpan izvor, odnosno, neiscrpan resurs – ljudski potencijal. Analiziranje sustava nagrađivanja unutar poduzeća, odnsono, organizacije je kompleksni dio poslovanja, jer se upravo na taj način vrši najefikasnije motiviranje zaposlenika. Sam proces analize sustava nagrađivanja je kompleksan te zahtijeva prikaz određenih segmentacijskih prikaza unutar određene kategorije. Prije svega, prilikom analiziranja sustava nagrađivanja, potrebno je analizirati strategiju i politike nagrađivanja zaposlenika, kroz određene ciljeve, čimbenike, centralizirani sustav, motivaciju zaposlenika i utjecaj sindikata. Također nakon toga valja napraviti procjenu određenih poslova unutar organizacije, odnosno, utvrditi postojanje opisa radnih mjesta, platne strukture i platne linije. Jednako tako treba obratiti pozornost na karakteristike sustava plaćanja, te materijalno i nematerijalno motiviranje, kao i nagrađivanje top menadžmenta.

Ličnost kao psihološka osbina čovjeka

Postoje dvije osnovne formulacije osobina ličnosti – neki psiholozi smatraju da su to internalna svojstva čovjeka, koja uzrokuju njihovo ponašanje. Drugi koriste osobine ličnosti samo da bi opisali trajne aspekte ljudskog ponašanja. Većina psihologa ličnosti pretpostavlja da su osobine ličnosti trajne tokom vremena i u različitim situacijama.

Ličnosti-osobine ličnosti
Za osobine ličnosti smatra se da su internalne u smislu da čovjek prenosi svoje želje, potrebe, i htijenja iz jedne situacije u drugu. Kauzalne su jer objašnjavaju zašto se pojedinac ponaša na određeni način, a uzročne su jer utječu na vanjska ponašanja koja se odvijaju na određen način.

Ličnosti kao internalne uzročne karakteristike
Iako ljudi sami po sebi imaju neke osobine ličnosti, one se ne moraju nužno uvijek pokazati u ponašanju, jer možemo spriječiti njihovo pojavljivanje. Bezbrižna osoba voli bez žurbe obavljati zadatke. Dok ostali trče na posao i ostaju dugo prekovremeno da bi sve obavili, bezbrižna osoba uglavnom ne osjeća pritisak ili hitnju da završi posao. Bezbrižni ljudi cijene više odmor i zabavu od izvršavanja zadatka. Bezbrižna osoba želi okolinu u kojoj je:

• Obilje vremena za odmor ili su stanke česte.
• Više zabave
• Mnogo slobodnog vremena
• Manje radnih sati
• Gdje se očekuje manja količina obavljenog posla

Ličnost kao osobina ponašanja na radnom mjestu
Zagovornici ovog pristupa nemaju nikakvih pretpostavki o unutarnjim uzrocima ponašanja, već smatraju da su osobine ličnosti pogodne kako bi se njima opisalo i u jednu karakteristiku sumiralo ponašanje karakteristično za neku osobu. Ključ za spoznaju tuđeg emocionalnog područja jest blisko poznavanje vlastitog.
Pristup nazvan pristupom frekvencije ponašanja korijene vuče u objašnjavanju osobina ličnosti kao deskriptivnih karakteristika, a polazišna točka je hipoteza da su osobine ličnosti kategorije ponašanja. Primjerice osobina ponašanja uključuje ponašanja poput želje za organiziranjem grupe, kontroliranjem ponašanja i ishoda, davanjem uloga drugima i sl. Prema ovom pristupu, dominantna osoba je netko tko izvodi velik broj ponašanja koja imaju za cilj dominaciju prema drugima. Ovaj pristup uključuje tri ključna elementa: imenovanje ponašanja, prosuđivanje o tipičnosti i bilježenje izvođenja ponašanja.

• imenovanje ponašanja

Odnosi se na identificiranje koja ponašanja spadaju u koju kategoriju osobina ličnosti.

• prosuđivanje o tipičnosti

Ovaj se korak odnosi na prosuđivanje o tome koliko je neko ponašanje tipično zaodređenu kategoriju. Ponašanja se međusobno razlikuju po stupnju tipičnosti za neku kategoriju osobine ličnosti.

• bilježenje izvođenja ponašanja

Koriste se samoizvještaji, izvještaji obitelji, prijatelja i slično.