Teorija prometnih tokova

P R E D G O V O R
Najveći uspon čovjeka u njegovoj dosadašnjoj poznatoj povijesti koji i danas traje bilježi se od početka industrijske revolucije do današnjih dana. Omogućuju ga sve veće ljudske i društvene slobode koje oslobaĎaju velike potencijale čovjekovog stvaralaštva na osnovi pojedinačnih i zajedničkih želja.Kod nas je pravi zamah industrijske revolucije došao nakon Drugog svjetskog rata. Tada su se oslobodile ogromna ljudska energija i volja za obnovom i izgradnjom zemlje. Dotadašnje tekovine industrijske revolucije – razvoja tehnike i tehnologije u rukama osloboĎenih ljudi pomogle su da čovjek sebi gradi bolju i sretniju budućnost.
MeĎutim, brzo idealističke želje za punom slobodom oslobodile su i odgovornosti za uravnotežen zajednički razvoj. Dijelovi razvojnog sustava odvojili su se po razinama bez meĎusobne komunikacije i potrebne demokratizacije odnosa.Izrazit primjer funkcionalne i razvojne dezintegracije zemlje je prometni sustav. Prometne grane – bilo u transportu roba, bilo u putovanju ljudi – nisu uravnoteženo razvijene ni unutar zemlje ni u povezanosti sa svijetom. Koče razvoj privrede, koče i privrednu i društvenu integraciju zemlje, koju treba razvijati ne po osnovi prisile, već prirodnog interesa za zajedničkim razvojem u svjetskim razvojnim procesima. Iako urbani promet kao i izvorište i cilj putovanja putnika i transporta
roba nije najbitniji element na kojem se osjeća naša nebriga (ili pogrešno usmjerena briga) o razvoju društva u cjelini, to se uočava i na njemu. Sve to stvorilo je značajne troškove odvijanja urbanog prometa, a i velike probleme u sigurnosti odvijanja prometa. Posljedice prometnih nezgoda su takve da nas moraju zabrinjavati: nadilaze primjereno razumno odstupanje u komparaciji sa zemljama sličnog kulturnog i privrednog razvoja.Već nakon obnove i početka izgradnje stvaraju se prvi uvjeti za bolji život i standard i javljaju se pomalo i stidljivo prvi počeci značajnijeg rasta individualne motorizacije. Tada se nije moglo ni pretpostavljati kakav će trend takav rast imati ubuduće. Tako se već šezdesetih godina kod nas javljaju prve pojave prometnih gužvi u većim gradovima, od kada se već počinje ozbiljnije shvaćati taj problem. Mogle su se tada naslućivati i negativnosti koje se mogu odraziti na odvijanje života irada u gradovima i na širim prostorima regije i zemlje