Teorijski aspekti i shvatanja o djelovanju inflacije

Teorijski aspekti i shvatanja o djelovanju inflacije
1. UVOD
O inflaciji se zna jako mnogo, ali ipak nedovoljno. Ona ne bira ni mjesto ni vrijeme gdje će se pojaviti. To mogu da budu nerazvijene, ali i razvijene zemlje svejedno da li im je površina velika ili mala. Još jedna specifičnost koja se vezuje za inflaciju je to što se dva puta ne pojavljuje u istom obliku.
Inflacija je jedna negativna pojava u društvu, u privrednim kretanjima tog društva, koja se kao takva uvjek negativno odražava na ponudu i potražnju. Naime, kada je u pitanju inflacija, u nauci postoji jedan niz ekonomskih mislilaca koji su razmatrali ovaj monetarni fenomen kao oblik monetarne neravnoteže u društvu. Ovde valja napomenuti to da se sam pojam inflacije različito shvatao kroz svoju istorijsko-razvojnu komponentu gledišta, tako da postoji veoma veliki broj definicija inflacije tako da se sam pojam inflacije može razmatrati, a što je i učinjeno kroz razne uglove gledišta. S druge strane inflacija je veoma bitan fenomen i kao takav zauzima važno mesto u proučavanju.
Nasuprot inflaciji stoji deflacija koja se objašnjava činjenicom da predstavlja povećanje vrednosti novčane jedinice. Dakle, radi se o drugom obliku monetarne neravnoteže kojeg, pošto nije predmet razmatranja, ovde samo treba spomenuti kao činjenicu da inflacija nije jedini oblik monetarne neravnoteže koji se može pojaviti u društveno- političkoj zajednici.

2. POJAM INFLACIJE
Inflacija kao pojam potiče od latinske riječi inflatio, što znači naduvavanje ili nadimanje. U finansijskoj literaturi prvi je riječ inflacija upotrijebio Aleksandar Demler 1864.godine, da bi označio nagli skok cijena i novčanog opticaja u doba američkog građanskog rata (1861-1865) i velike emisije papirnog novca zbog finansiranja ratnih rashoda. Tako su do Drugog svjetskog rata sve značajnije inflacije nastale u nenormalnim vremenima, tj. u vrijeme ratova i revolucija, za čije su finansiranje bila potrebna velika sredstva zbog čega se kao nezamjenjiv pokazao papirni novac.
Definiciju pojma inflacije pokušali su da daju brojni autori. Međutim, s obzirom na to da je riječ o veoma složenoj ekonomskoj kategoriji, čiji su uzroci različiti i koja različito utiče na privredu, izuzetno je teško dati definiciju koja bi sadržavala sve što je bitno za njen pojam. Inflacija je, dakle, ekonomski fenomen, koja se u pravilu nikada ne pojavljuje dva puta na isti način. I pored toga definicija pojma inflacije uglavnom se grupišu na starija i novija shvatanja.
Starija shvatanja određuju pojam inflacije kao povećanje cijena zbog povećanja opticaja platežnim sredstvima. Ovdje se zapravo posmatra odnos između dvije veličine: količine robe i količine novca. Prema ovim shvatanjima, do inflacije dolazi kada nastaju promjene na strani novca bez odgovarajućih promjena na strani ponude robe, tako da takve promjene utiču na rast cijena. Brojni autori koji pripadaju ovoj grupi smatraju da prast novčane cirkulacije ili novčanog opticaja koji nije praćen odgovarajućim povećanjem proizvodnje, odnosno dovoljnom količinom robe, dovodi do porasta cijena, tj. inflacije.
Novija shvatanja pojma inflacije unose niz novih elemenata u monetarnu neravnotežu odnosno nestabilnost privrede. Prema novijim shvatanjima suština inflacije nije u porastu cijena nego u poremaćaju odnosa između kupovnih i robnih fondova. To znači da, ukoliko je efektivna novčana tražnja 500 a ponuda robe i usluga 400 jedinica, nastali inflatorni jaz ( raspon ) mora da se izjednači povećanjem cijena. Ukoliko je pri tome raskorak između potražnje i ponude veći, utoliko je jači inflatorni pritisak na cijene čije povećanje treba da pokrije taj jaz. Potpuna ravnoteža između ukupne ponude i ukupne potražnje je veoma rijetka pojava tako da savremeni razvoj karakteriše stalna destabilizacija, tj. postojanje inflacije ili deflacije.
Inače, iako se inflacija smatra bitnim izrazom nestabilne privrede, to nije jedina manifestacija nestabilnosti. Izraz nestabilnosti jedne nacionalne privrede pored inflacije čine i nedovoljno korištenje kapaciteta, nezaposlenost radne snage pa i nedovoljno korištenje prirodnog bogatstva.