Timski rad

Uvod
Timski rad je rezultat zajedničkog radamanjeg ili većeg broja ljudi, koje povezuju postavljeni zadaci i ciljevi, planirani poslovi i isti ili slični motivi i interesi. Članovi, radeći timski i otkrivaju uzroke zajedničkog rada koje shvataju stimulativnim i zadovoljavajućim. Članovi trebaju razgovarati o tome kako kolektivno i složno raditi i kontrolisati taj rad bez konflikata. U formiranju grupe jednog tima je neophodno poverenje i poštovanje, kao i emocionalno i intelektualno zreli ljudi i dobro uravnoteženi. Članovi tima trebaju biti otvoreni i iskreni jedni prema drugima da bi rezultati bili što bolji. Timski rad se trenutno smatra za najbolji način organizovanja rada. Mnogi autori ističu da njegovo vrijeme tek dolazi i da će timski rad biti dominantan oblik rada u budućnosti. Razloga za to ima mnogo, a najznačajniji su:

1. Pozitivna iskustva i dosadašnji pozitivni efekti timskog rada;
2. Sposobnost brzog prilagođavanja novonastalim situacijama;
3. Privrženost i odanost između članova tima, tima i menadžmenta i tima i organizacije u cjelini;
4. Povećana motivisanost;
5. Poboljšana komunikacija i poboljšani međuljudski odnosi;
6. Racionalno korišćenje ljudskih resursa u organizaciji;
7. Smanjenje troškova proizvodnje, itd.

Svaki član tima je vođen, usmjeravan i potpomagan od strane ostalih članovatima. Neuspjeh jednog člana tima, pogađa sve njegove članove, a ne samo pojedinca.
.

1
Faze razvoja tima
Razvoj svakog tima prolazi kroz četiri faze:
1. Faza formiranja
2. Faza krize
3. Faza normalizacije
4. Stvaralačka faza

Prva faza u razvoju jednog tima je faza formiranja. Grupa se tada stvara, upoznaje i uči koje je ponašanje prihvatljivo. Članovi tima se međusobno upoznaju i iz individualnih polako prelaze u profesionalne uloge tj, uloge članova jednog tima. Članovi uče pravila grupnog ponašanja.

Druga faza je “krizna“ iz razloga što se članovi tima uglavnom dokazuju, sumnjaju jedni u druge, u željene ciljeve, javljaju se optužbe zbog čega bi moglo doći do tenzija među članovima tima. Zbog toga bi vođa trebao organizovati češće sastanke i razgovore da bi prebrodili krizu.

Treća faza je faza normalizacije kada se usklađuju međusobne razlike i rešavaju konflikti iz faze krize. Između članova tima jača saradnja i prihvataju postavljena pravila ponašanja. Tim dobija na snazi i ozbiljnosti i konačno definiše svoj identitet i izgrađuje svoj stil rada. Počinje se osećati međusobna saradnja i ujedinjenje članova tima.

Stvaralačka faza se naziva još i faza pune efektivnosti. U njoj dolazi do prelaska sa razvoja tima na korišćenje strukture grupe da bi se izvršio neki zadatak. Sve karike u timu dobro funkcionišu i međusobno su povezane. Tim je u fazi radne aktivnosti i osposobljen je za stvaranje ciljeva radi koga je formiran.
2
Vrste članova tima
Bez obzira na to o kakvom je timu riječ on se sastoji od određenog broja članova što ukazuje na moguće varijacije u pogledu veličine i sastava. Tim posjeduje:

1. Dobrog saradnika
2. Izazivača
3. Istraživača
4. Dobru vilu
5. Buntovnika bez razloga
6. Žrtvenog jarca
7. Beskorisnog čoveka

Dobar saradnik podržava viziju i ciljeve organizacije. Voli da pomogne i da se timu nađe pri ruci. Aktivan je član u grupnoj dinamici, pa iako je često veoma aktivan odbija da preuzme rukovodeću ulogu. Siguran je i pouzdan i ljudi se rado oslanjaju na njega. Usmjerava rad prema zadacima, ciljevima i rezultatima. Ne osjeća se prijatno kada mora da prekrši pravila.

Izazivač stalno postavlja pitanja i lako se prilagođava vođi tima. U diskusijama je direktan i često menja ciljeve, preispituje metode i etiku rada, ne voli diplomatiju i insistira na iskrenoj diskusiji. Uvjeren je da se do uspjeha dolazi postavljanjem nezgodnih pitanja koje demaskiraju problem. Odluke zasniva na iskrenoj konfrontaciji tako da se ljudi ponekad izdvajaju iz njegovog prisustva. Nezavstan je i ne učestvuje u aktivnostima tima sa kojima se ne slaže.

Istraživač je osoba orjentisana ka cilju i posjeduje najviše informacija u timu. Afirmiše tim prema sve većim mogućnostima postignuća, pouzdan je i završava sve zadatke na vrijeme. Ne voli da gubi vrijeme i uvek se kreće u zadatim granicama. Kada sleti u konflikt njegovo rešenje prepušta vođi. Vođi nudi savjete koji su utemeljeni na naučnoj osnovi. Ostali članovi tima ga doživljavaju kao nekoga ko dobro iznosi činjenice, ali ponekad kao kratkovidnog i krutog člana tima. Nema liderske ambicije i osjeća se loše kada se to od njega očekuje. Perfekcionista je I vjeruje da uspjeh tima leži u kvalitetnim podacima. Od vođe očekuje da mu se tačno kaže šta se od njega očekuje. Svoj doprinos timu vidi u davanju relevantnih informacija pa zbog toga često nije u stanju da sagleda dinamiku tima, tuđe emocije i privatne živote. Kao karakterne osobine dominiraju odgovornost i vrednost, i iritira ga činjenica kako drugi u timu zadatke ne obavljaju kvalitetno i na vrijeme.