Odlomak

1.Uvod
Profesionalna etika predstavlja samo jednu kariku u složenom lancu društvenog uređenja. Ta, kako se često naziva, ” etička piramida ” na jednom kraju naslanja se na opšte vrednosti društva, odnosno šire društvene zajednice – civilizacije, iz koje se kristališu opšti etički principi, zatim opšti etički standardi i uputstva, a na drugom kraju se ti standardi i uputstva naslanjaju na zakon i odgovarajuća podzakonska akta. Izgrađujući sistem mehanizama počevši od opštih vrednosti, principa, standarda i specifičnih uputstava, policija sužava prostor za nesporazume, pogrešna ili lična tumačenja i proizvoljnosti, čime utvrđuje prepoznatljiv profesionalni standard iza koga stoji.
Svaka profesija prihvata i proklamuje određene opšte profesionalne vrednosti koje zatim ugrađuje u sopstveni etički kodeks. Pored toga, u svim situacijama kada su te bazične vrednosti nedefinisane ili su etički principi preopšti, stručnjaci se oslanjaju na lični sistem vrednosti koji onda, svesno ili nesvesno, nameću ljudima sa kojima rade. Svaka druga organizacija je živo zainteresovana da se smanji uticaj subjektivnog, ličnog, odnosno da se praksa rada službenika zasnuje na profesionalnom, a ne na ličnom sistemu vrednosti. Međutim, da bi se to uskladilo potrebno je imati toleranciju.

2.Opšte, profesionalne i lične vrednosti

Sledeće opšte etičke vrednosti predstavljaju zajednički imenitelj većine etičkih kodeksa profesija koje direktno postupaju prema ljudima.
• Autonomija. Podrazumeva puno poštovanje i promociju neotuđivog prava svake osobe na samoodređenje, samosvojstvo i samoopredeljenje.
• Neškodljivost intervencije predstavlja jedan od najstarijih zahteva za svaku profesionalnu intervenciju u životu neke osobe – ne naudi, ne pogoršaj, ne čini ” medveđu uslugu “. Ovo načelo naročito potencira predostrožnost u pogledu korišćenja neproverenih, sumnjivih ili problematičnih intervencija koje mogu doneti rezultate na jednoj, ali mogu učiniti ozbiljne štete na drugoj strani.
• Unapređenje stanja podrazumeva zahtev da stručnjak učini i nešto više od izbegavanja pogoršanja. Od kompetentnog stručnjaka se očekuje da unapredi stanje, odnosno da ” pomogne ” ljudima sa kojima radi da saniraju probleme i stvore uslove za dalji razvoj i blagostanje.
• Pravičnost i pravednost se pre svega odnose na pravičan i jednak tretman svih onih sa kojima službenik zakona stupa u profesionalne odnose. Uzdržavanje od bilo kakve forme diskriminacije temelj je ovog principa.
• Pod tolerancijom valja razumeti specifičan stav i njemu odgovarajući način odnošenja jednih individua, grupa ljudi ili institucija prema shvatanjima i modusima ponašanja drugih individua odnosno grupa ili institucija. Sa evaluativne tačke gledišta, tolerancija predstavlja jednu vrlinu, kakva se već dugo smatra veoma poželjnom i važnom u kontekstu društvenih interakcija. Sa konsitucionalno – političkog aspekta tolerancija slovi kao politička norma, neizostavna unutar demokratskih poredaka, odnosno kultura.
Opšti etički principi pojedinih profesionalnih udruženja preciznije formulišu opšte vrednosti i ideale na kojima jedna profesija počiva, koje pripadnici te profesije stalno treba da
imaju na umu kao vrhovne kriterijume kojima teže i koje nastoje da promovišu. Iako postoje razlike u naglascima, u većini profesija koje postupaju prema ljudima prihvataju se i proklamuju sledeći principi:
• Kompetentnost. Od stručnjaka bilo koje profesije očekuje se da bude kompetentan za ono čime se bavi , kao i da se ne upušta u stvari za koje nije stručan.
• Integritet. Službenik zakona se i sam pridržava svih pravila, normi i standarda koje proklamuje i koje želi da primeni u postupanju u kontaktu i / ili sukobu sa zakonom. Službenik zakona je otvoren, častan, pošten, fer i pun iskrenog poštovanja za druge. On postupa onako kako misli i govori i svojim primerom demonstrira vrednosti za koje se zalaže, odnosno na kojima počivaju njegova profesionalna organizacija i služba.
• Uvažavanje prava i ličnog dostojanstva.Službenik poštuje osnovna prava svake osobe naročito prava zagarantovana zakonom. On uvažava pravo svake osobe na privatnost , poverljivost, samoodređenje.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 9 stranica
  • Pravna etika prof Milica Ranđelović
  • Školska godina: prof Milica Ranđelović
  • Seminarski radovi, Skripte, Pravo
  • Srbija,  Kos. Mitrovica,  UNIVERZITET U PRIŠTINI - Pravni fakultet  

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari