Karl Jung
Objavio medena 21. jun 2022.
Seminarski radovi, Skripte, Psihologija
Objavio caivi83 03. avgust 2015. Prijavi dokument
UVOD
Ovaj seminarski rad će imati za osnovni zadatak i cilj da bliže da objašnjenje šta je to memorija, koje vrste memorije se javljaju, kao i organizaciju memorije.
Postoje mnogobrojne definicije i shvatanja samog pojma memorije. U ovom radu, ću malo detaljnije i približnije izneti shvatanja i definicije pojma memorije, kao i njenu klasifikaciju. Takođe ću izneti, i mišlje drugih naučnika, koji su tumačili taj problem još u 19. veku, od kad praktičnio i počinnje raščlanjavanje shvatanja pojma memorija, kao i ukazivanje na važnost njenog izučavanja.
1. POJAM – MEMORIJA
Kako u praksi, tako se i u teoriji postavlja pitanje i vodi široko-obuhvatna polemika, oko toga, šta je to memorija. Postoje mnogobrojne definicije ovog psihološkog fenomena. Memorija je proces koji obuhvata procese četiri mogućnosti:
• Čuvanje,
• Reprodukcija,
• Priznanje,
• Saving – učimo.
Memorija se odnosi na procese koji se koriste za sticanje , čuvanje , zadržavanje i kasnije preuzimanje informacija . Postoje tri glavna procesa koji su uključeni u memoriju :
• kodiranje,
• skladištenje, i
• pronalaženje.
Da bi se formirala nova sećanja , informacija mora da se promeni u upotrebljivom obliku, što se dešava kroz proces poznat kao kodiranje . Kada je informacija uspešno kodirana , mora se čuvati u memoriji za kasniju upotrebu . Veći deo ovoe uskladištene memorije leži izvan naše svesti većinu vremena , osim kada zaista treba da je koristite . Preuzimanje je proces koji nam omogućava dovođenje uspomene sačuvane u svesti.
2. FAZA – MODEL PAMĆENJA
Iako je nekoliko različitih modela memorije predloženo ,faza model memorije se često koristi da objasni osnovnu strukturu i funkciju memorije . U početku su ovu fazu predložili 1968. godine Atkinson i Šifrin. Ova teorija ističe tri odvojene faze memorije :
• Senzorno pamćenje,
• Kratkoročno pamćenje, i
• Dugoročno pamćenje.
1950-ih godina je izvršena obrada informacija koja se odvija u okviru tri međusobno povezana, memorijska domena:
• Čulna memorija,
• Operativna memorija,
• Dugotrajna memorija.
Za proces obrade informacija je odgovoran kongitivni sistem. Cilj kongitivne psihologije je opis strukturalnih i funkcionalnih karakteristika kongitivnog sistema, kao i indetifikacija komponenti i njihovih finkcija, odnosno interakcija.
U opisivanju načina na koji kognitivni sistem obrađuje informacije moguće je ustanoviti hijerahiju procesa koji učestvuju u lancu obrade podataka koje dobijamo sa čula. Iako se faze i komponente sistema obrade informacija mogu podeliti na rane i pozne, procesi koji se u njima odvijaju su u velikoj meri interaktivni.
Objavio medena 21. jun 2022.
Objavio miliceva 15. april 2022.
Objavio miliceva 15. april 2022.
Objavio dejana1995 27. jun 2022.
Objavio nebojsalkovic58 27. jun 2022.
Objavio nebojsalkovic58 27. jun 2022.
Objavio seminaristkinja 29. jun 2022.
Objavio anagajicc 29. jun 2022.
Objavio dejana1995 27. jun 2022.
Komentari
You must be logged in to post a comment.