Odlomak

Uvod

Biogas postrojenje može biti izvedeno kao manji pogon za proizvodnju energije za sopstvene potrebe, te kao veliki energetski sistemi za proizvodnju gasa, i distribuciju električne energije u javni sistem elektrodistribucije.

Oprema čini 70 –  80 % industrijskog postrojenja biogasa. Glavni deo opreme čine zatvoreni rezervoari – digestori, koji su obično urađeni od visoko kvalitetnog čelika otpornog na hemijsku sredinu, koroziju i udare, prekriveni PVC membranom, jer se u njima vrši fermentacija.

Digestori takođe mogu biti kompletno urađeni od PVC–a. Iz ovih rezervoara biogas se distribuira do postrojenja za proizvodnju struje i toplotne energije, i dalje do krajnjih korisnika.

Čvrsti supstrati ili npr. kukurzna silaža se direktno isporučuju u digestor preko pužnog utovarivača, koji se nalazi u bunkeru ispred samog digestora. To je veoma jaka struktura urađena od legiranog čelika, otporna na kiseline, i dimenzionisana za velika opterećenja.

Unutar digestora su smeštene propelerne mešalice, specijalno dizajnirane za rad u agresivnim sredinama. Pomoću uređaja za regulaciju toplote, u digestoru se održava propisana konstantna temperatura, koja omogućava opstanak bakterija.

U sastavni deo opreme jednog biogas postrojenja spada i separator, čija je osnovna funkcija razdvajanje fermentovane biomase u čvrstu i tečnu frakciju.

Biogas

Biogas je prerađeno gasovito gorivo nastalo anaerobnim vrenjem organskih materija – najčešće fermentacijom tečnog stajnjaka.

Biogas je mešavina metana (50 do 70%) i ugljen-dioksida (30 do 40%) sa tragovima amonijaka, vodonika, azota, sumpor vodonika, ugljen-monoksida i vodene pare. Za razliku od fosilnog gasa, sagorevanje biogasa je neutralno, bez CO2, tako da ne doprinosi povećanju efekta staklene bašte u atmosferi.

Zbog ograničenog korišćenja fosilnih goriva i povećanog zagađenja životne sredine, korišćenje obnovljivih izvora energije postaje sve učestalije, a jedan od najefikasinijih energenata je biogas.

Biogas se dobija vrenjem ili truljenjem organske materije, odnosno zelene energije biljaka i otpadnih organskih materiija. Osim stajskog đubriva i silaže, danas se sve više koriste otpaci iz poljoprivrede, domaćinstva i prehrambeno-prerađivačke industrije, a savremena tehnologija omogućava istovremenu proizvodnju električne i toplotne energije.

Biogas ima slične osobine kao zemni gas, zato ga možemo koristiti u iste svrhe. On se veoma efikasno koristi za proizvodnju toplote i gasa, električne energije, istovremenu proizvodnju toplotne i električne energije, grejanje i hlađenje dobijanje vodonika i njegovo dalje korišćenje, proizvodnju hemikalija, pogonsko gorivo za motorna vozila i poljoprivrednu mehanizaciju. Na  kraju  procesa  prerade ostaje  tvrda  materija  koja  je odlično  bio gnojivo, a može  se  susiti  i briketirati.

Među korisnicima ovog obnovljivog izvora energije, osim industrije i poljoprivrede, su i postrojenja za čišćenje kanalizacije i odlagališta komunalnog otpada.

U svetu danas postoji više od 5 miliona uređaja za dobijanje biogasa, među kojima ima i vrlo jednostavnih. U Evropi se, prema nekim procenama, 10% zelene energije dobija iz biogasa, dok u Srbiji ovaj alternativni izvor snabdevanja još nije zaživeo u meri u kojoj je moguće.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Hemija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari