Odlomak

Motori s unutarnjim sagorevanjem i motorizovana vozila su najveća tehnološka otkrića našeg vremena. Oni su doslovno promenili naš život, način razmišljanja, bavljenja i uživanja. Ta grana industrije je, zajedno sa drumskim transportom, vrlo brzo postala važan faktor države, napretku rada, te prema tome bitno utiče na blagostanje nacije. Da bi pravilno ocenili i raspravili zahteve koji se postavljaju na kvalitetu goriva, koja se koriste u savremenim motornim vozila, ukazaćemo ukratko na bitne značaje koje određuju sadašnji i budući razvoj motora:
1. državna regulativa, pogotovo ona koja se odnosi na emisije i ekonomičnost potrošnje goriva;
2. zahtevi tržišta, pogotovo troškovi proizvodnje i cena finalnog produkta;
3. povećanje i poboljšanje svih parametara performanse motora;
4. emisija CO2 uključujući razvoj motora s “nultom” emisijom;
5. propisi koji se odnose na isparavanje goriva;
6. emisija buke motora/vozila
7. problemi vezani s recikliranjem vozila/motora, goriva/maziva.

Motori sa unutrašnjim sagorevanjem (SUS motori) su toplotni motori kod kojih produkti sagorevanja (koji su višeg energetskog potencijala, nastalog oslobađanjem toplote), svojim direktnim dejstvom vrše mehanički rad.
Pojam motor s unutrašnjim sagorevanjem obično se odnosi na SUS-motore kod kojih se proces sagorevanja obavlja s prekidima. Osim ovih, postoje i motori s unutrašnjim sagorijevanjem kod kojih se proces sagorevanja obavlja kontinuirano i takvi motori su gasne turbine, mlazni motori(reaktivni motori) i većina raketnih motora. Vatreno oružje je isto tako forma mašine sa unutrašnjim sagorevanjem.
Motor s unutrašnjim sagorevanjem najčešće se koristi za pogon automobila, građevinskih, poljoprivrednih i prenosnih mašina i najveći broj vozila. Najveća prednost ovih izvora energije jeste relativno dobar odnos težine i snage motora. Generalno koristeći fosilna goriva, ovi motori su našli široku primenu kod gotovo svih vozila (automobili, kamioni, motorcikli, brodovi i neki tipovi aviona i lokomotiva). U slučajevima gde je potrebna velika snaga uz malu težinu motora koriste se gasne turbine. Takve primene se nalaze kod aviona, helikoptera, velikih brodova i slično.

Motori SUS dele se na:
• klipne (motori promenljive zapremine):
• rotacioni, tj. sa obrtnim klipovima (vankelov motor);
• translatorni (linijski), tj. sa oscilujućim klipovima. U užem smislu, naziv klipni motori označava ove motore, a koristi se i naziv “klasični” klipni motori. U ovu grupu spadaju oto motori i dizel motori, a mogu biti dvotaktni i četvorotaktni.
• strujne (gasna turbina, mlazni i raketni motori);

Među klipnim SUS motorima apsolutnu dominaciju u primeni imaju translatorni (linijski) klipni motori sa unutrašnjim sagorevanjem (SUS), tj. “klasični” klipni SUS motori. Tu spadaju oto (Nikolas Oto) i dizel motori (Rudolf Diesel). Oni se međusobno razlikuju po termodinamičkom ciklusu po kojim rade (i po kojima su i dobili imena), iz čega proizilazi i principijelna razlika u vrstama goriva koje koriste: oto motori koriste motorne benzine, ali i alternativna goriva, kao što su TNG, KPG i TPG, alkoholna goriva, eventualno i biogas, dok dizel motori koriste dizel gorivo i biodizel, eventualno delimično i KPG i TPG.
Porast potrošnje goriva zavisi od konstrukcije motora, kvaliteta materijala, tehnologije izrade, osobina goriva i maziva.

Dizel-motor je 1893.godine konstruisao nemački inženjer Rudolf Dizel. U odnosu na benzinski Otto motor ima neke konstruktivne i principijalne razlike: nema karburator ni uređaj za paljenje, već pumpu visokog pritiska za ubrizgavanje goriva. [5]
Od svih motora sa unutrašnjim sagorevanjem, dizel motor ima najveći stepen korisnosti (oko 0,4). To praktično znači da se 40% toplote oslobođene sagorevanjem pretvori u mehanički rad.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Saobraćaj

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari