Uloga kondicijske pripreme u TZK

Sažetak:

Kondicijski trening, u svrhu optimalnog i prema zdravlju učenika usmjerenom razvoju kondicijskih sposobnosti i morfoloških karakteristika, predstavlja najvažniji segment ciljeva u odgojno obrazovnom području tjelesna i zdravstvena kultura. Određivanje pravilnog omjer zastupljenosti kondicijskih sadržaja u nastavi, u odnosu na učenje tehničko taktičkih znanja sportova i omjera pojedine kondicijske sposobnosti u odnosu na preostale, treba se bazirati na željenim dugoročnim (cjelo životnim) zdravstvenim efektima i nije nimalo jednostavna dilema. Zbog ograničenosti vremenom, kondicijsko vježbanja u nastavi obično nije sasvim dostatno za optimalan razvoj osobina i sposobnosti te je neophodno motivirati učenike da vježbaju i u svom slobodnom vremenu, ali i da nastave redovno vježbati u odrasloj dobi. Stoga je sposobnost profesora da izgradi kod učenika cjelo-životnu ljubav i interes prema tjelesnom vježbanju njegov najvažniji ali i najteži zadatak, komu bi trebao podrediti sve ostale ciljeve.

Ključne riječi: Tjelesna i zdravstvena kultura, kondicijski trening, zdravlje, motivacija učenika.

1. UVOD
U literaturi iz odgojno obrazovno područje tjelesne i zdravstvene kulture (TZK) gotovo da nije moguće pronaći pojam „kondicijska priprema“ ili „kondicijski trening“. Međutim, to ne znači da se u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturu ne provodi kondicijski trening, nego samo da on po svojim ciljevima i modalitetima, intenzitetu i opsegu ali i imenu, razlikuje od klasično definiranog pojma kondicijske pripreme u sportskom treningu. Obično se kondicijski trening u TZK-a naziva tjelesnim vježbanjem s ciljem razvoja motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, iako se primjenjuje i u svrhu reguliranja nekih morfoloških osobina učenika, kao na primjer tjelesne mase, potkožnog masnog tkiva, estetskog oblikovanja tijela. Iz navedenog proizlazi kako je kondicijski trening u TZK-a po svom obliku i ciljevima, puno bliži rekreativnom vježbanju i Fitnessu, ali podudarnosti ima i sa općom kondicijskom pripremom (Beyer, 1987). Ipak, moguće je tvrditi kako opća kondicijska priprema u TZK-a ima i elemente specifične kondicijske pripreme, pod uvjetom da se umjesto specifičnih zahtijeva nekog sporta uzmu u obzir zdravstveni zahtjevi dječjeg organizma. Naime, osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture proizlazi iz njena naziva i glasi zdravlje učenika. Prije svega fizičko zdravlje ali i psiho-socijalno. Kakva i kolika je uloga kondicijskog treninga u ostvarenju osnovnog cilja TZK-a, odnosno poboljšanju i očuvanju zdravlja učenika? Koje su specifičnosti kondicijskog treninga u okviru nastave tjelesnog? Na kakve prepreke i zahtjeve nailazi profesor tjelesnog pri provođenju kondicijsko treninga i ostvarivanju prije svega zdravstvenih ciljeva? Kako prilagoditi nastavu i ciljeve TZK-a, posebno dio vezan uz kondicijsku pripremu, novim uvjetima nastalim uslijed naglih promjena u čovjekovoj-učeničkoj okolini? U ovom članku ćemo iznijeti naša mišljenja i odgovore na ova i neka druga pitanja u svezi kondicijske pripreme u TZK-a,  koji su bazirani kako na vlastitom praktičnom iskustvu tako i na stavovima znanstvenika prije svega iz područja medicinsko bioloških znanosti.