JAVNA USTANOVA SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLA 

TUZLA

Maturski rad iz predmeta: 

Zarazne bolesti

Tema: 

Sars coV-19

    Učenik:                                                                   Mentor:

Enida Hasifić                                     Dr. Vernesa Hadžimuhamedović Selimović

Tuzla, januar 2023. Godina

Prezime i ime učenika:

 Enida Hasifić 

Škola:

 Javna ustanova Srednja medicinska škola Tuzla

Tema:

  Sars coV-19

Maturski rad iz predmeta:

 Zarazne bolesti 

Sastav komisije:

1. ______________________ 

2. ______________________ 

3. ______________________

Mentor: dr. Vernesa Hadžimuhamedović Selimović 

background image

CILJ

Svrha   ovog   maturskog   rada   je   da   se   pobližnje   upoznamo   sa   zaraznim   bolestima,   te 

najnovijom bolesti COVID-19 koja je zahvatila cijelu Bosnu i Hercegovinu, ali i svijet. U 

prvom dijelu ovog rada objasnit ću kakvi su to korona virusi, kako su građeni, te njihove 

kliničke slike. Kao glavni dio ovog rada navest ću osnovne podatke o coV-19, kliničku sliku, 

dijagnostiku, te liječenje i kontrolu liječenja ovog virusa.

1. UVOD

Emergentne zarazne bolesti su one koje se pojavljuju prvi put, odnosno koje se pojavljuju u 

novom domaćinu, značajno se šire na nova područja ili im se incidencija naglo povećava. 

Iako se ove bolesti razlikuju po uzročniku, epidemiološkom trendu i kliničkoj slici, imaju 

neke   zajedničke   karakteristike.   Uzrok   i   način   prenošenja   bolesti   je   na   samom   početku 

nepoznat,   širi   se   globalno   i   uzrokuje   visok   mortalitet,   a   zdravstveni   sistem   nikada   nije 

dovoljno   spreman   da   odgovori   na   novonastalu   situaciju.   Ovakve   epidemije   ne   štede   ni 

zdravstvene   radnike.   Nadalje,   istraživanja   pokazuju   da   se   veliki   dio   pacijenata   zarazi   u 

zdravstvenim ustanovama (čak 41%), a zdravstveni radnici čine čak 29% ovih slučajeva. Svi 

ovi faktori utiču na povećan percipirani rizik i najčešće dovode do psihičke krize, straha i 

anksioznosti, koja se kod različitih ljudi manifestuje na različite načine.

Emergentne zarazne bolesti su u porastu posljednjih decenija, a to je najizraženije u pandemiji 

COVID-19. Neupitno je da će ova pandemija imati, i već ima, veliki uticaj na mentalno 

zdravlje   stanovništva,   a   posebno   na   mentalno   zdravlje   zdravstvenih   radnika,   koji   su   u 

direktnom kontaktu sa pacijentima i izloženi ljudskoj patnji. 

background image

Ljudski   korona   virusi   uglavnom   se   šire   kapljicama   koje   sadrže   virus   ili   aerosolima   koje 

izbacuju zaraženi pojedinci kada pacijenti kašlju, glasno razgovaraju ili kišu. Izravni kontakt 

sa   stvarima   kontaminiranim   virusom   također   je   put   prenošenja   ljudskog   korona   virusa. 

Ljudski korona virusi smatrani su relativno benignim i obično su izazivali blage infekcije 

gornjih disajnih puteva, kao što je prehlada, sve do teškog akutnog respiratornog sindroma 

(SARS), a kasnije i bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS). Posljednja dva korona 

virusa mogu rezultirati ozbiljnom infekcijom donjih respiratornih puteva, poput upale pluća, 

te uzrokovati hiljade slučajeva i stotine smrtnih slučajeva u brojnim zemljama. U decembru 

2019. godine pojavila se pandemija visoko zarazne upale pluća uzrokovane novim korona 

virusom i ubrzo postala glavna prijetnja globalizacije.

2.1 Građa korona virusa

Korona virusi su kuglasti RNA virusi veličine 8o do 160 nm u prečniku. Genom virusa je 

jednolančana, linearna, pozitivna, ne segmentirana RNA molekula veličine 27-32 kb što ovaj 

virus čini virusom s najvećim genomom među RNA virusima. Sadrži četiri do šest strukturnih 

proteina,   od   kojih   su   najvažniji   matriks-protein   (M),   protein   nukleokapside   (N),   protein 

omotača (E) u nekih virusa hemaglutinin-esteraza protein (HE) i glikoprotein korona-izdanka 

(S). Proteini strše na vanjskoj strani omotača virusa poput izdanaka, i upravo su oni odgovorni 

za adsorpciju na stanicu domaćina. 

2.3 Klinička slika i liječenje

Akutna   febrilna   bolest   gornjih   disajnih   puteva   (u   obliku   prehlade)   je   najčešća   klinička 

manifestacija infekcije korona virusom. Inkubacija traje od 2 do 5 dana. Simptomi su slični 

onima kod infekcije rinovirusom, a to su curenje iz nosa, začepljenost nosa, grlobolja, opća 

slabost. Glavobolja, kašalj i groznica se rijetko javljaju. Bolest obično traje oko sedam dana i 

prolazi sama. Pneumonija je najčešća komplikacija, ali se vrlo rijetko razvija, posebno kod 

dojenčadi. Kod osoba s astmom ili hroničnim plućnim bolestima respiratorni simptomi se 

mogu pogoršati. 

Želiš da pročitaš svih 22 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti