Gimnazija Veljko Petrović Sombor

Maturski rad

Tema: 

Prevencija mentalnog zdravlja

Mentor:                                                                                                                   učenica: 

Prof. Radmila Mihaljičić                                                                  Saška Arsenić 4/5

Sombor, maj 2014.

2

Sadržaj: 

1. Mentalno zdravlje kroz istoriju......................................................................................................3
2. Nastanak pokreta mentalne higijene...........................................................................................4
3. Razvoj i promocije mentalnog zdravlja.......................................................................................6
4. Predmet i uloga mentalne higijene...............................................................................................7
5. Uloga i aktivnosti mentalne higijene kod dece........................................................................8
6. Zaštita mentalnog zdravlja.............................................................................................................11
7. Zaključak................................................................................................................................................15

Literatura.............................................................................................................................................................16

background image

4

U veku iza nas, dela Frojda (Sigmund Freud, 1856-1939) i Mejera (Adolf Meyer, 

1866-1950), rodonačelnika pravaca razvoja psihijatrije, pokreću stvaranje otvorenijeg 
stava prema mentalnim bolestima u društvu, ali nasuprot tome. Zakon o eutanaziji u 
Hitlerovoj Nemačkoj tokom Drugog svetskog rata vodi u smrt preko četvrtine miliona 
duševno obolelih širom Evrope. 

Polovinom   prošloga   veka,   najpre   u   Francuskoj   a   zatim   i   kod   nas,   otpočinje 

upotreba   psihofarmaka   iz   grupe   neuroleptika,   koji   u   potpunosti   menjaju   tok   teških 
duševnih oboljenja koja su do tada lečena sa skromnim uspehom. Ovim velikim naučnim 
doprinosom   farmakologije   i   kliničke   psihijatrije   otvara   se   novo   polje   za   delatnost 
mentalne   higijene,   koja   osim   primarne   prevencije   dobija   zadatak   da   doprinese 
uspešnijoj socijalnoj rehabilitaciji i poboljšanju kvaliteta života lečenih psihijatrijskih 
bolesnika. 

Nijedna socijalna grupa ili pojedinac nisu imuni na mentalne poremećaje, ali je 

rizik   od   narušavanja   mentalnog   zdravlja   veći   među   siromašnim,   nezaposlenim   i 
osobama   niskog   obrazovnog   statusa,   kao   i   među   žrtvama   nasilja,   migrantima   i 
izbeglicama,   decom   i   adolescentima,   zlostavljanim   ženama   i   starim   osobama.   Danas 
problemi   mentalnog   zdravlja   prožimaju   društvo   u   celini,   a   unapređenje   mentalnog 
zdravlja predstavlja izazov globalnog razvoja.

2. Nastanak pokreta mentalne higijene

Mentalna   higijena   je   grana   preventivne   medicine   koja   se   bavi   sprečavanjem 

duševnih   poremećaja   kao   i   očuvanjem   i   unapređenjem   mentalnog   zdravlja.   Iako   je 
dobila status samostalne nauke, ona se oslanja i na druge naučne discipline. Ona u 
današnje vreme koristi iskustva mnogih naučnih disciplina: antropologije, sociologije, 
psihologije, zdravstvene ekologije i psihijatrije, što sprovodi kroz mere, metode i tehnike 
zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja. Svetska zdravstvena organizacija 1950. godine 

5

razrešava   nedoumice   oko   matičnosti   ove   multidiscplinarne   zdravstvene   aktivnosti 
prisvajane i od društvenih nauka, sa isticanjem preventivno-medicinskog aspekta: „

pod 

mentalnom   higijenom   podrazumevaju   se   sve   one   aktivnosti   koje   sprovodi   higijena, 
nastojanja, tehnike i delatnosti u cilju sprečavanja bolesti i očuvanja zdravlja”

. Kempbel 

(Cambell)   mentalnu   higijenu   definiše   kao   nauku   i   praksu   u   održavanju   mentalnog 
zdravlja i efikasnosti, sadržanu u dva cilja. Prvi cilj je da razvija optimalne načine ličnog i 
socijalnog ponašanja sa namerom da se urođene obdarenosti i kapaciteti iskoriste na 

najbolji način. Drugi cilj je 
da   se   preveniraju 
mentalne   bolesti.   Blisko 
područje   ispituje   i 
ortopsihijatrija,   koja   se 
posmatra   kao   podgrana 
psihijatrije,   koja   se   bavi 
ispitivanjem i tretmanom 
mentalnih   devijacija   u 
graničnim   područjima 

psihijatrije;   takođe   obuhvata   i   ispitivanja   metoda   prevencije   mentalnih   poremećaja. 
Specifična   područja   aktivnosti   mentalne   higijene   su   proučavanje   mogućnosti 
modifikacije   faktora   sredine   koji   mogu   biti   morbogeni   faktori,   na   prvom   mestu 
interpersonalnih   odnosa,   bez   potcenjivanja   značaja   faktora   ishrane,   stanovanja, 
saobraćaja, nestabilnih ekonomskih, političkih okolnosti, ratova i prirodnih katatstrofa. 
Mentalnu higijenu kao pojam prvi put je upotrebio Vilijam Svit¬ser (William Sweetser) 
1843.   godine,   a   kasnije   na   svojim   predavanjim   u   Kembridžu   promovisao   psiholog 
Vilijam Džejms (William James, 1842-1910). Termin u savremenu literaturu na velika 
vrata uvodi psihijatar Adolf Mejer stavom o individualnim psihološkim linijama razvoja 
ličnosti i aktivnom učešću mentalno obolelih u lečenju.

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti